SVECI MJESECA - VELJAČA

1	Sveta Brigita Irska
1	Sveti Sigebert
1	Sveti Henry Morse
2	Prikazanje Gospodinovo (Svijećnica)
2	Sveti Kornelije iz Cezareje
2	Sveti Ivan Teofan Vénard
2	Sveta Marija Katarina Kasper
2	Blaženi Andrea Carlo Ferrari
3	Sveti Blaž (Vlaho)
3	Sveti Tripun
3	Sveti Ansgar
3	Sveta Berlinda
3	Službenica Božja Klaudija Böllein
4	Sveti Andrija Corsini
4	Sveta Veronika
4	Sveti Ivan de Brito
4	Sveti Gilbert
5	Sveta Agata
5	Sveta Adelheida iz Vilicha
5	Sveti Filip od Isusa
6	Sveti Pavao Miki i mučenici iz Nagasakija
6	Sveti Amand iz Maastrichta
6	Sveta Doroteja iz Cezareje
7	Sveti Rikard
7	Blaženi Pio IX
7	Blaženi Nivard
7	Sveti Ivan Triorski
8	Sveti Jeronim Emiliani
8	Sveta Jozefina Bakhita
8	Sveti Pavao Verdunski
9	Sveta Apolonija
9	Sveta Skolastika
9	Sveti Miguel Febres Cordero
10	Blaženi Alojzije Stepinac
10	Blažena Ana Katarina Emmerick
10	Blažena Klara Agolanti iz Riminija
11	Gospa Lurdska
11	Sveti Benedikt iz Anianea
11	Sveti Caedmon
12	Sveti Grgur II.
12	Sveta Eulalija iz Barcelone
12	Sveti Ludano
12	Blaženi Reginald Orleanski
12	Sveti Damjan Afrički
13	Sveta Katarina de' Ricci
13	Sveti Agab
13	Sveti Benigno iz Todija
14	Pepelnica
14	Sveti Valentin
14	Sveti Adolf iz Osnabrücka
14	Sveta Maria Francesca Rubatto
15	Sveti Claude de la Colombière
15	Sveti Sigfrid Švedski
15	Blaženi praški mučenici
16	Sveta Julijana
16	Sveti Onezim
16	Sveti Sirah
17	Sedam utemeljitelja Reda slugu Marijinih
17	Sveti Evermod iz Ratzeburga
17	Sveti Bonozije
18	Sveti Šimun Jeruzalemski
18	Sveti François-Régis Clet
18	Blaženi Angelico
19	Sveti Konrad iz Piacenze
19	Blažena Elizabeta Picenardi
19	Blaženi John Sullivan
20	Sveti Eleuterije
20	Sveti Euherije iz Orléansa
20	Blažena Julia Rodzińska
21	Sveti Pier Damiani
21	Sveti Robert Southwell
21	Sveta Ana Proročica
22	Katedra svetog Petra apostola
22	Sveta Margareta iz Cortone
22	Sveti Maksimijan Ravenski
23	Sveti Polikarp
23	Blaženi Stefan Wincenty Frelichowski
23	Sveti Willigis
24	Sveti Modest iz Triera
24	Sveti Etelbert
24	Sveti Sergije iz Cezareje
25	Sveti Donat
25	Sveti Luigi Versiglia i Callisto Caravario
25	Sveta Walburga
26	Sveti Aleksandar
26	Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze
26	Sveti Agrikola iz Neversa
26	Blažena Edigna
27	Sveti Gabrijel od Žalosne Gospe
27	Sveti Porfirije iz Gaze
27	Sveta Marija od Utjelovljenja Guyart
28	Sveti Roman
28	Blaženi Daniel Brottier
28	Sluga Božji Ante Gabrić
29	Sveti Hilarije papa
29	Blažena Villana Delle Botti
29	Sveti Suitbert

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Hilarije papa

Sveti Hilarije papa

Sveti Hilarije je bio papa od 461. do 468. Rodom sa Sardinije, prije izbora za papu služio je kao rimski arhiđakon. Još za vladavine svojeg prethodnika Leona I. istakao se 449. osudom Drugog efeškog sabora, na kojem je bio papin izaslanik i s kojeg je jedva izvukao živu glavu. Izabran je za papu 17. studenoga 461, a posvećen je 19. studenoga. Kao papa nastavio je provoditi Leonovu politiku, a naročito se zalagao za učvršćivanje discipline među biskupima i dostojanstvo njihove službe. Pontifikat mu je uglavnom obilježen rješavanjem sporova oko nadležnosti biskupa u Galiji i Hispaniji. Zbog jednog od njih sazvao je sinod u Rimu, održan 19. studenog 465. To je prvi crkveni sinod, od kojeg su ostali očuvani originalni dokumenti.
Kada je godine 467. zapadnorimski car Antemije pod uticajem svog štićenika Filoteja izdao ukaz kojim se dozvoljava slobodno naviještanje vjere hereticima, Hilarije ga je javno osudio. Pokrenuo je obnovu i gradnju brojnih crkvi, kapela, oratorija i knjižnica. Preminuo je u Rimu 28. veljače 468, a pokopan je u rimskoj bazilici svetog Lovre izvan zidina.

Slika: Sveti Hilarije papa

Svetac dana - Blažena Villana Delle Botti

Blažena Villana Delle Botti

Blažena Villana Delle Botti (de' Botti), talijanska dominikanska trećoredica, rođena je 1332. u Firenci. Njezin otac bio je bogati firentinski trgovac, Andrea di Messer Lapo delle Botti. Već u ranoj mladosti Villana se isticala izvanrednim žarom u molitvi i pokori. Željela je stupiti u samostan, ali njezina rodbina se tome usprotivila. Villana je ipak s 13 godina pobjegla u samostan, ali nije primljena i morala se vratiti kući. Prisilili su je da stupi u brak, pa se u srpnju 1352. udala i rodila sina. Njezin suprug je bio imućni Firentinac, Rosso di Piero di Stefano Benintendi. Villana se tada predala raskošnom životu i užicima te se udaljila od vjere. Jedan neobičan događaj sve je promijenio. Kad se jednog dana gledala u zrcalu, njezin odraz u ogledalu pretvorio se u strašno čudovište. Pokušala je s drugim zrcalima, i u svima njima vidjela to isto čudovište. Villana se prestrašila i otrčala u crkvu Santa Maria Novella, gdje se temeljito ispovijedila.

U njezinom životu tada je nastao veliki preokret. Posvetila se svojoj obitelji, postala skromna i ponizna, vratila se molitvama i pokorama, pomagala siromasima i nevoljnicima. Krist Gospodin obdario ju je brojnim milostima, među njima i darom proroštva, viđenja i ekstaza. Obratila je vjeri i svojeg oca i supruga. Naročito rado čitala je poslanice svetog Pavla i životopise svetaca. Pridružila se dominikanskim trećoredicama i zaželjela da bude pokopana u bijeloj dominikanskoj odjeći. Umrla je u Firenci 29. siječnja 1361. Oko njezinog odra u crkvi Santa Maria Novella okupio se silan svijet pa nije pokopana 37 dana. Njezino tijelo u tom vremenu nije pokazivalo nikakve znakove raspadanja. Pokopana je u mramornoj grobnici, koju je 1451. isklesao glasoviti kipar Bernardo Rosselino. Blaženom ju je proglasio 1824. papa Leon XII.

Slika: Blažena Villana Delle Botti

Slika: Blažena Villana Delle Botti-grobnica djelo Bernarda Rossellina

Svetac dana - Sveti Suitbert

Sveti Suitbert

Sveti Suitbert (Switbert, Swidbert), anglosaski misionar, benediktinac, opat, utemeljitelj samostana Kaiserswerth, zaštitnik Njemačke, rođen je oko 637, vjerojatno u Northumbriji (danas sjeverna Engleska i jugoistočna Škotska). Prema predaji njegovim se roditeljima ukazala zvijezda koja je navijestila Suitbertovo rođenje i njegovo misionarsko djelovanje. Boravio je u samostanu Ripon (okrug Harrogate, North Yorkshire), a od 678. u irskom samostanu Rath Melsigi (danas Clonmelsh. grofovija Carlow), gdje je bio učenik svetog Egberta. Pratio je 690. sa skupinom od 12 misionara svetog Willibrorda na njegovom apostolskom putovanju u Friziju. Za biskupa ga je 693. u Engleskoj (tadašnja kraljevina Mercia) posvetio sveti Wilrid od Yorka. Suitbert je djelovao kao misionar kod germanskog plemena Bruktera, između rijeka Ruhr i Lippe.

Pred poganskim Saksoncima povukao se na jedan otok na rijeci Rajni (danas Kaiserswerth, dio grada Düsseldorfa, Nordrhein-Westfalen). Uz pomoć franačkog vladara Pipina Srednjeg i njegove supruge Plektrud osnovao je tamo 695. benediktinski samostan, u kojem je bio opat. Preminuo je 1. ožujka 713. u Kaiserswerthu, a tamo je i pokopan. Od 877. crkva u tom samostanu nosi njegovo ime. Njegove relikvije nalaze se danas u toj crkvi, u umjetnički ukrašenom svetištu (Suitbertusschrein), podignutom između 1193. i 1332. O životu i radu svetog Suitberta pisao je engleski povjesničar i teolog sveti Beda Časni, a o njemu su kroz minula stoljeća kružile i mnoge legende. Po jednoj od njih svetim ga je proglasio 4, rujna 803. papa Leon III, na svojem povratku iz Paderborna, u nazočnosti Karla Velikog. Sveti Suitbert je zaštitnik Njemačke i Drevenacka (općina Hünxe, kotar Wesel, Nordrhein-Westfalen), a zazivaju ga kod angine i grlobolje.