Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveti Olav - 29. srpanj

Sveti Olav

Sveti Olav (Olaf) II. Haraldson, poznat i kao Olav Debeli ili Olav Hrabri, norveški kralj, zaštitnik Norveške i Farskih otoka, rođen je 995. u općini Ringerike (županija Viken, jugoistočna Norveška) kao sin kralja Haralda Grenskea i Aste Gudbrandsdatter, po majčinoj strani polubrat kasnijeg norveškog kralja Haralda III. Strogog. Kao vikinški vođa ratovao je diljem Engleske te na području Španjolske, Francuske i baltičkih zemalja. Odgojen je kao poganin, a kršćanin je postao vjerojatno 1014. u Rouenu (Normandija). Ratovao je od 1013. protiv Danaca i Šveđana, koji su od 1000. vladali Norveškom. Nakon postignutih uspjeha proglasio se 1015. norveškim kraljem. Zbog postavljanja ljudi skromnog podrijetla na visoke državne dužnosti, protiv sebe je izazvao plemstvo. Odlučnim mjerama uvodio je kršćanstvo u zemlju, a njegov vjerski zakonik iz 1024. prvi je norveški pisani zakonik.

Doveo je u Norvešku mnoge misionare. Pobjegao je 1029. u Kijevsku Rus' pred danskim kraljem Knutom Velikim i domaćim pobunjenicima. Vratio se u Norvešku kako bi ponovno osvojio i preuzeo kraljevsku vlast. Poginuo je 29. srpnja 1030. u bitki kod Stiklestada (općina Verdal, županija Trondelag, središnja Norveška). Svetim ga je proglasio 3. kolovoza 1031. u Nidarosu (danas Trondheim) biskup Grimkell, a to je 1164. potvrdio papa Aleksandar III. Pokopan je u katedrali u Trondheimu, a prema predaji na njegovom su se grobu događala mnoga čudesa. Zaštitnik je Norveške, Farskih otoka, kraljeva, rezbara i problematičnih brakova. Štuju ga katolici, protestanti i pravoslavci. Norvežani ga ga smatraju svojim velikanom, istinskim junakom u borbi za nacionalnu neovisnost i mučenikom. Posvećene su mu mnoge crkve, kapele i ustanove u Norveškoj, Švedskoj, Islandu, Danskoj, Finskoj, Estoniji, Kanadi, SAD-u te na Farskim otocima. Sveti Olav je junak mnogih saga i legendi te brojnih umjetničkih djela.