SVECI MJESECA - STUDENI

DEKANAT

• Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

• Povijest župe
• Župa danas
• Župna crkva
• Župni ured
• Župna crkva - brošura
• O svetom Nikoli
• Svećenici iz našeg kraja
• Sestre milosrdnice
• Raspored svetih misa

ZAJEDNICE

• Zbor mladih
• Crkveni zbor
• Ministranti
• Župno ekonomsko vijeće
• Župno pastoralno vijeće
• Župni Caritas
• Obiteljska zajednica
• Liturgijska zajednica
• Zajednica mladih
• Ministrantska zajednica
• Duhovni kutak
• Misao dana
• Putnik
• Udruga svetog Vinka Paulskog
• Dječja grupa

LINKOVI

• Glas Koncila
• Veritas
• Zagrebačka nadbiskupija
• Hrvatski Caritas
• Hrvatska biskupska konferencija
• Hrvatski katolički radio
• Molitvenik

Svetac dana - Sveta Matilda von Hackeborn

Današnja sveta zaštitnica Matilda (Mechthild) von Hackeborn-Wippra, saska benediktinska redovnica, rodila se 1240. ili 1241. u dvorcu Helfta nedaleko Eislebena u Saskoj kao kći pobožne i moćne thürinške plemićke obitelji. Jednog dana posjetila je s majkom samostan Rodersdorf u biskupiji Halberstadt, u kojem je redovnica bila njezina starija sestra Gertruda. Premda joj je bilo tek 7 godina, toliko joj se svidjelo u samostanu, da se iz njega više nije željela udaljiti. Roditelji su poslušali njezinu želju i dopustili joj da ostane u samostanu. Sestra Getruda bila je poglavarica te redovničke zajednice od 1251. do 1292. Godine 1258. zajednica je preselila u Helftu.
Matilda je bila Gertrudina desna ruka i mudra pomoćnica, a isticala se istinskom poniznošću, nevinošću i ljubaznošću. Vizionarka i mističarka, učiteljica i ravnateljica zbora u samostanskoj školi (zbog prekrasnog glasa prozvana je „Kristovim slavujem“), smatrala je da može i mora činiti još bolje i još više za slavu Božju i za brata čovjeka. Za savjete su je tražile i sestre iz samostana, ali i mnogi ljudi izvan njega, među njima i učeni dominikanci iz samostana u Halleu, koji su njoj i drugim redovnicama pomagali u duhovnom uzdizanju. Znatno je utjecala na duhovni rast svoje učenice, buduće svetice Gertrude Velike. Posljednjih godina života mnogo je trpjela od glavobolje, a umrla je u Helfti na današnji dan, 19. studenoga 1298, „prikazujući svoje srce Spasitelju i uranjajući ga u njegovo“. Inspirirala je mnoge legende, a neki smatraju da je baš ona Matelda u Danteovom „Čistilištu“. Zaštitnica je redova i samostana koji slijede pravilo svetog Benedikta, a blagdan joj spominje i rimski martirologij.

Slika: Sveta Matilda von Hackeborn

Slika: Sveta Matilda von Hackeborn

Slika: Sveta Matilda von Hackeborn

Slika: Sveta Matilda von Hackeborn

Svetac dana - Sveti Rafael Kalinowski

Sveti Rafael (Rafał) Kalinowski, poljski svećenik, karmelićanin, rođen je 1. rujna 1835. kao Józef Kalinowski u Vilniusu, glavnom gradu Litve. Drugi sin Andrzeja Kalinowskog, plemića, profesora matematike i Józefe Płońske, ostao je bez majke nekoliko mjeseci nakon rođenja. Školovao se u Plemićkom institutu u Vilniusu, a već je u ranoj mladosti osjetio duhovni poziv. Odlučio je ipak pričekati pa je 1851. i 1852. studirao zoologiju, kemiju, poljoprivredu i pčelarstvo na Poljoprivrednom institutu u bjeloruskom gradu Gorkom. Zatim se 1853. upisao na Vojnu inženjersku akademiju u Sankt Peterburgu, postao 1855. inženjer, a 1857. dobio čin poručnika. Osmislio je i nadgledao izgradnju željezničke pruge između Kurska i Odese. Unaprijeđen je 1862. u čin satnika i dobio premještaj u Brest-Litovsk (danas Bjelorusija). Bio je vrlo aktivan u svojoj župi, a kao Poljak i pobožni katolik u vojsci je osjećao stalnu diskriminaciju. Osnovao je i besplatnu nedjeljnu školu, u kojoj je i predavao. Poljski domoljub, podržao je 1863. siječanjski ustanak podjarmljenog poljskog i litavskog naroda protiv ruske hegemonije. Napustio je redove ruske vojske i postao jedan od ustaničkih vođa na području rodnog Vilniusa. Uhićen je 24. ožujka 1864. i osuđen u lipnju na smrt. Kako ne bi postao junak i mučenik u redovima poljskih pobunjenika, Rusi ga nisu smaknuli, već su ga poslali na desetogodišnji prisilni rad u sibirskim rudnicima soli. Tamo je sa sobom ponio Sveto pismo i raspelo te je među zatvorenicima iz dana u dan širio duh molitve i ljubav prema dragom Bogu. Nakon povratka iz Sibira, 1873, protjeran je iz Litve i otišao u Pariz. Vratio se 1874. u Varšavu i postao skrbnik budućeg blaženika, šesnaestogodišnjeg poljskog kneza Augusta Czartoryskog. Pratio je mladića, oboljelog od tuberkuloze, u Francusku, Švicarsku, Italiju i Poljsku.

Poslije četiri godine odlučio se odazvati duhovnom pozivu koji ga je pratio od djetinjstva. Pridružio se 1877. bosonogim karmelićanima u austrijskom gradu Grazu. Uzeo je redovničko ime Rafael od svetog Josipa (Rafał od św. Józefa). Teologiju i filozofiju studirao je u Mađarskoj, a zatim stupio u karmelićanski samostan u Czerni kod Krakówa. Zaređen je za svećenika u Czerni 15. siječnja 1882, a 1883. postao prior. Osnovao je 1889. karmelićanski samostan u Wadowicama (Malopoljsko vojvodstvo), rodnom gradu velikog pape Ivana Pavla II. Bio je duhovnik pun entuzijazma, na glasu svetosti. Glasoviti ispovjednik, utemeljitelj mnogih katoličkih udruga i samostana, djelovao je usrdno i među pravoslavnim vjernicima. Preminuo je 15. studenoga 1907. u Wadowicama, u samostanu kojeg je osnovao, a pokopan je na samostanskom groblju u Czerni. Pripisuju mu se mnoga čudesa. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 22. lipnja 1983. u Krakówu, pred više od dva milijuna vjernika, a svetim 17. studenoga 1991. u Rimu. Zazivaju ga kod teških i beznadnih situacija, a zaštitnik je vojnika, časnika, sibirskih uznika te mnogih poljskih naselja, župa i crkava.

Slika: Sveti Rafael Kalinowski

Slika: Sveti Rafael Kalinowski

Slika: Sveti Rafael Kalinowski

Slika: Sveti Rafael Kalinowski

Slika: Sveti Rafael Kalinowski

Slika: Sveti Rafael Kalinowski

Slika: Sveti Rafael Kalinowski

Slika: Sveti Rafael Kalinowski

Svetac dana - Sveti Obadija

Sveti Obadija (hebrejski ‘ōbadjāh: sluga Božji, Abdias, Abdis, Abdia), apokaliptički starozavjetni mali prorok (četvrti od dvanaestorice), prema nekima je djelovao u IX. stoljeću prije Krista (u doba judejskog kralja Jorama, 848-841). Prema drugima živio je u V. stoljeću prije Krista (u vrijeme razaranja Jeruzalema, 586). Njegovo ime nosi starozavjetna knjiga Obadija, manji spis koji naviješta propast Edomaca i spasenje Židova, pobjedu pravednosti nad nepravednošću. Kad je Jeruzalem pao pod babilonsku vlast, susjedni su se Edomci vrlo drsko i smiono ponijeli prema Judeji i zauzeli njezin južni dio. To je u Izraelu izazvalo gorko negodovanje. Zbog toga su uslijedili žučljivi proročki napadi na Edomce.

Edom je doista 312. prije Krista pao pod vlast Nabatejaca. U završnim recima Obadija najmanju knjigu Biblije (ima samo jedno poglavlje i 21 redak) zaključuje Jahvinim danom kada će obnovljeni Izrael u Obećanoj zemlji doživjeti procvat. Obadijina knjiga pisana je između 587. i 312. prije Krista. Prema tradiciji smatra se da je prorok Obadija pokopan u palestinskom selu Sebastiji, oko 12 kilometara sjeverozapadno od grada Nablusa, na istom mjestu gdje su pokopani prorok Elizej i sveti Ivan Krstitelj.

Slika: Sveti Obadija

Slika: Sveti Obadija

Slika: Sveti Obadija

Slika: Sveti Obadija

Slika: Sveti Obadija

Slika: Sveti Obadija

Slika: Sveti Obadija

Slika: Sveti Obadija

Svetac dana - Sveti Faust Aleksandrijski

Sveti Faust Aleksandrijski, mučenik, živio je i djelovao u III. stoljeću. Pojedinosti o njegovom životu doznajemo u pojedinim poglavljima „Crkvene povijesti“ biskupa Euzebija iz Cezareje (oko 265-360). Faust je bio đakon crkve u Aleksandriji. Bio je osuđen od prefekta Emilijana i zajedno sa svojim učiteljem, biskupom Dionizijem i drugim đakonima prognan u područje Kefra u Libiji. Kad se vratio u Egipat, bio je primoran na život lutalice, zajedno sa đakonima Euzebijem i Keremonom.

Euzebije piše o Faustu: „Istakao se u ispovijedanju vjere te je pošteđen sve do progonstva naših dana. Star i nauživši se dana mnogih, podnio je mučeništvo glavosijekom.“ Pogubljen je oko 250. u Aleksandriji, za vladavine i progona cara Decija, a možda i kasnije, za vladavine i progona cara Valerijana, zajedno sa đakonom Abibusom i lektorom Dionizijem te mnogim drugim mučenicima.

Slika: Sveti Faust Aleksandrijski

Slika: Sveti Faust Aleksandrijski

Slika: Sveti Faust Aleksandrijski

Slika: Sveti Faust Aleksandrijski

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani