SVECI MJESECA - STUDENI

1	Svi Sveti
1	Sluga Božji Josip Lang
1	Sveti Zygmunt Gorazdowski
2	Dušni dan
2	Sveti Just iz Trsta
2	Sveta Ruta
3	Sveti Hubert
3	Sveti Martín de Porres
3	Sluga Božji Placido Cortese
4	Sveti Karlo Boromejski
4	Sveti Malahija iz Armagha
4	Blaženi Pavol Peter Gojdič
5	Sveti Emerik
5	Sveti Elizabeta i Zaharija
5	Blaženi Serafin Kodić Glasnović i Anton Muzić
6	Sveti Leonard
6	Sveti Pavao Carigradski
6	Sveti Willibrord
7	Sveti Engelbert
7	Blaženi Antonio Baldinucci
7	Sveti Prosdocim
8	Blaženi Ivan Duns Scot
8	Sveti Adeodat
8	Sveti Geoffroy iz Amiensa
9	Blaženi Gracija Kotorski
9	Sveta Elizabeta od Presvetog Trojstva
9	Sveti Teodor iz Amasije
10	Sveti Leon Veliki
10	Sveti Andrija Avellino
10	Blažena Odette Prévost
11	Sveti Martin
11	Blaženi Kamen Vičev i bugarski mučenici
11	Sveti Ivan Milosrdni
12	Sveti Jozafat
12	Sveti Emilijan
12	Sveti Astrik
13	Sveti Stanislav Kostka
13	Sveti Brcko
13	Sveta Agostina Pietrantoni
14	Sveti Nikola Tavelić
14	Sveti Ivan Trogirski
14	Sveti Laurence O'Toole
15	Sveti Albert Veliki
15	Sveti Josip Pignatelli
15	Sveti Leopold Austrijski Pobožni
16	Sveta Margareta Škotska
16	Sveta Gertruda
16	Sveti Edmund Rich
17	Sveta Elizabeta Ugarska
17	Sveti Dionizije Aleksandrijski
17	Sveti Roque González, Alfonso Rodríguez i Juan del Castillo
17	Blažena Salomea Krakovska
18	Sveta Rose Philippine Duchesne
18	Blažena Karolina Kózka
18	Sveti Noa
19	Sveta Matilda von Hackeborn
19	Sveti Rafael Kalinowski
19	Sveti Obadija
19	Sveti Faust Aleksandrijski
20	Sveti Feliks de Valois
20	Sveti Bernward iz Hildesheima
20	Blažena Anna Kolesárová
21	Prikazanje Blažene Djevice Marije i Gospa od Zdravlja
21	Sveti Mauro Porečki
21	Sveti Gelazije I
22	Sveta Cecilija
22	Sveti Filemon, Apija i Arhip
22	Sveti Pedro Esqueda Ramírez
23	Krist Kralj
23	Sveti Klement
23	Sveti Kolumban
23	Sveti Spes
24	Sveti vijetnamski mučenici
24	Sveti Krševan
24	Sveti Albert iz Leuvena
25	Sveta Katarina
25	Sluga Božji Ante Josip Tomičić
25	Blažena Elizabeta iz Reutea
26	Sveti Leonardo da Porto Maurizio
26	Sveti Ivan Berchmans
26	Blaženi Giacomo Alberione
27	Sveti Virgilije
27	Sveti Francesco Antonio Fasani
27	Blaženi Bernardino iz Fosse
28	Sveti Jakov Markijski
28	Sveti Grgur III.
28	Sveti Grgur Nisenski
29	Sveta Katarina Labouré
29	Sveti Saturnin i Sizinije
29	Sveti Krispin i Krispinijan
30	Sveti Andrija
30	Sveti Silvestar Guzzolini
30	Sveti Cuthbert Mayne

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Krist Kralj

Krist Kralj

Svetkovinu Krista Kralja slavimo u posljednju nedjelju prije početka Došašća. Tu je svetkovinu ustanovio papa Pio XI. u svojoj enciklici “Quas Primas” 11. prosinca 1925. Bio je to njegov odgovor na tadašnji rast sekularizma te širenje bezbožnog nacizma i komunizma koji su nijekali Kristov suverenitet. Povod je bila proslava 1600. godišnjice prvog općeg sabora održanog 325. u Niceji. Puno ime blagdana je Svetkovina Gospodina našega Isusa Krista Kralja svega stvorenja. Svetkovina se slavila posljednje nedjelje listopada, a nakon Drugog vatikanskog sabora papa Pavao VI. prebacio ju je 1969. na posljednju nedjelju prije početka Došašća, što je obično krajem studenoga. Odabrano mjesto u kalendaru (završetak crkvene godine!) želi vjernika podsjetiti da je Krist i njegovo nebesko kraljevstvo cilj vjerničkog zemaljskog putovanja. I došašće vjernika podsjeća na konačni dolazak Krista Kralja, na koncu svijeta. Kristovo kraljevstvo je, naime, početak i cilj cjelokupne povijesti i svakog čovjeka, prema riječima svetopisamske knjige koja se zove Otkrivenje ili Apokalipsa: "Ja sam Alfa i Omega, Prvi i Posljednji, Početak i Svršetak."

Sadržaj svetkovine Krista Kralja izrekao je sveti Pavao u poslanici Kološanima: „Krist je savršena slika Boga nevidljivoga, prvorođenac svakoga stvorenja, jer je u njemu sve stvoreno-sve na nebu i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo prijestolja, bilo gospodstva, bilo poglavarstva, bilo vlasti; sve je stvoreno po njemu i za njega. On je prije svega, i sve se u njemu drži u redu. On je i Glava Tijela, Crkve: on je početak, prvorođenac od mrtvih, da u svemu bude prvi, jer Bog odluči u njemu nastaniti svu Puninu, i po njemu pomiriti za nj sve što je na zemlji ili na nebu, uspostavljajući mir krvlju njegova križa“ (1, 15-20). Poruka je svetkovine Krista Kralja da je Krist naš konačni Kralj i Gospodar, kojem smo jedinom konačno svi odgovorni. Svakom od nas dan je zadatak da prema svojim mogućnostima ostvarujemo Kristovo kraljevstvo već ovdje na zemlji. Kristu Kralju posvećene su mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Trnje, Zagreb-Mirogoj, Domaslovec kod Samobora, Brodski Varoš kod Slavonskog Broda, Rešetari, Ogulin, Matulji, Pula-Veli Vrh, Jakišnica na Pagu, Lokvičići, Selca na Braču, Cer kod Dervente, Livno-samostan Školskih sestara franjevki, Čitluk, Hutovo kod Neuma, Gornje Hrasno kod Neuma, Novo Orahovo kod Bačke Topole).

Slika: Krist Kralj

Slika: Krist Kralj-crkva na zagrebačkom Mirogoju

Svetac dana - Sveti Klement

Sveti Klement

S radošću čestitamo imendan našim dragim Klementinama, Klementima i Milivojima. Njihov je zaštitnik sveti Klement I. (latinski Clemens Romanus), četvrti papa i treći nasljednik svetog Petra, nakon Lina i Anakleta. Rođenjem Rimljanin, podrijetlom je bio Židov iz dijaspore, a kulturom Helen. Po tradiciji učenik apostola Petra i Pavla, vladao je od 92. do 101. (po nekima od 88. do 99). Umro je u progonstvu, vjerojatno u Kersonezu (tada Taurica, danas poluotok Krim). Ubrajaju ga u apostolske oce, po tradiciji neposredne učenike apostola i autore crkvenih spisa iz I. i II. stoljeća. Autor je Prve poslanice Korinćanima (95-96), u kojoj stišava razdor među kršćanima u Korintu. O njegovoj dobroti i mirotvorstvu govori kraj njegove poslanice, u kojoj iskazuje brigu za svoje pismonoše: „Vratite ih natrag brzo s mirom kao glasnike radosti, da nam što prije jave o miru i slozi, što ih tako zazivamo i želimo, da bismo se mogli radovati i mi zbog uspostave reda među vama.“ Pripisuju mu veći broj spisa (takozvane „Pseudoklementine“).

Po kasnijim legendama od IV. stoljeća štovan je kao mučenik, umoren za vrijeme Trajanovih progona. Po tim legendama radio je u kamenolomu i na čudesan način pribavio žednim zatvorenicima vodu. Obratio je na kršćanstvo mnoge pogane te je zbog toga privezan za sidro i s jednog broda bačen u Crno more. Njegovo tijelo sa sidrom pronašli su u IX. stoljeću na Crnom moru sveti Ćiril i Metod i donijeli u Rim, gdje danas počiva u bazilici svetog Klementa. Zaštitnik je lađara, mornara, klesara, kamenorezaca, vodara, bolesne djece i mnogih naselja, župa, crkava i kapela po cijelom svijetu i u hrvatskim krajevima (Kelemen kraj Jalžabeta, Klimno na Krku, Kaštel Sućurac, Sitno Gornje kod Splita, Pražnica na Braču, Hrtkovci kod Rume, najveći otok u skupini srednjedalmatinskih Paklenih otoka).
Postoji još jedan sveti Klement, rimski mučenik, kojeg Crkva slavi 21. studenoga. Njega kao svoga zaštitnika slave grad Makarska i makarska biskupija. U makarskoj konkatedrali, posvećenoj svetom Marku, nalaze se njegove relikvije, a donesene su 1725. iz rimskih katakombi.

Slika: Sveti Klement

Slika: Sveti Klement-župna crkva u Hrtkovcima

Slika: Sveti Klement-crkva u Kelemenu

Slika: Sveti Klement-crkva u Sitnom Gornjem

Svetac dana - Sveti Kolumban

Sveti Kolumban

Sveti Kolumban (Columbanus, irski Columbán, talijanski Colombano), irski misionar i opat, rođen je 543. u tadašnjoj Kraljevini Meath, na zapadu irske pokrajine Leinster. Studirao je teologiju i humanističke znanosti u opatiji Bangor (grofovija Down, Sjeverna Irska), a učitelj mu je bio opat, sveti Comgall. Prošao je strogu monašku školu i živio pokornički, prema najstrožim pravilima, prožetim željeznom stegom, strogim postom i tjelesnim kažnjavanjem. Kasnije su i u irskim samostanima prevladala blaža pravila svetog Benedikta. Kolumban je bio desetak godina u Bangoru duhovni učitelj mladih redovnika. Kao monah djelovao je od 583. u misijama na europskom tlu, zajedno s još dvanaestoricom čuvenih monaha. I Kolumbanovi učenici bili su glasoviti misionari na području današnje Francuske, Njemačke, Belgije i Austrije. Širili su Europom strogi monaški život irskog tipa. Prvi i najslavniji od irskih misionara bio je baš sveti Kolumban, označen u povijesti Crkve kao »div europskog formata«. Djelovao je u mnogim europskim krajevima, dvadesetak godina u Francuskoj i Italiji, a samo u Italiji desetak naselja nose njegovo ime (San Colombano). Bio je izuzetno hrabar čovjek pa se nije ustručavao osuditi razvratni život burgundskog kralja Teuderika II. i njegovog dvora. Bio je zbog toga i proganjan te je 610. morao napustiti svoju opatiju Luxeuil. Na području današnje Švicarske propovijedao je Radosnu vijest Svebima i Alemanima, poganskim germanskim plemenima. U Milano je stigao 612. Neko vrijeme bio je savjetnik langobardskih vladara, a zamjerio im se svojim protivljenjem arijanskom krivovjerju. Tada je ostavio Lombardiju i otišao u ligurske Apenine, u područje između Genove i Pavije.

Utemeljio je mnoge opatije i samostane diljem Europe, u franačkim i langobardskim zemljama, od kojih su naročito poznati Luxeuil u Francuskoj (departman Haute-Saône, Franche-Comté), osnovan 590, i Bobbio u Italiji (provincija Piacenza, Emilia-Romagna), osnovan 614. Taj je samostan postao jedan od središta zapadnog monaštva. Posebno rado Kolumban je boravio u šumama i spiljama, a dok je prolazio šumskim stazama, na njegovim su ramenima uvijek sjedile njegove najdraže prijateljice, ptice i vjeverice. Kolumban je bio i jedan od prvih značajnih pisaca hiberno-latinske književnosti, a njegova su djela odraz duboke duhovnosti. O tome svjedoče njegove „Pouke“, nadahnute Svetim pismom, koje su kasnije ušle u blago latinske patrologije. Među njegovom književnom ostavštinom nalazimo biblijske komentare, pjesme, pisma, propovijedi, redovnička pravila i pokajničke zapise, a sva ta djela dokazuju da je Kolumban bio učen čovjek, dobro upućen u latinske i grčke klasike. Sveti Kolumban umro je 21. studenoga 615, u jednoj spilji nedaleko Bobbija, opatije koju je osnovao. Njegove relikvije počivaju u samostanskoj crkvi u Bobbiju. Pripisuju mu se mnoga čudesa i o njegovom životu kruže brojne legende (ozdravljivanje bolesnika, nalaženje izvora, pripitomljavanje medvjeda, umnožavanje kruha i piva, punjenje praznih žitnica). Zazivaju ga kod poplava i umobolnosti, a zaštitnik je motociklista, Bobbija te mnogih naselja, župa i crkava diljem Europe.

Zahvaljujući djelovanju svetog Patrika, apostola Irske, te drugih irskih monaha, Irska, glasoviti zeleni otok, postao je i otokom svetaca, apostola i misionara. S otoka svetaca došle su nove, mlade i svježe duhovne sile koje su stari kontinent ispunile novim životom. Među njima je primjer svetog Kolumbana naročito značajan. Iako su dolazili iz europske zemlje, zemljopisno udaljene od Rima, premda su imali drugačije tradicije i obrede, irski monasi i misionari bili su duboko odani i vjerni nasljednicima svetog Petra. Papa Ivan Pavao II. posebno je volio Irce koji su kao prvi europski narod primili kršćanstvo već sredinom V. stoljeća, a ostali su vjerni Crkvi Kristovoj i u najtežim danima svoje mukotrpne povijesti. Nije ni čudo da ih je papa Poljak volio i cijenio, jer je sličnu sudbinu minulih stoljeća doživio i njegov poljski narod, baš kao i naš hrvatski narod. Stoga se i mi na dan svetog Kolumbana u našim molitvama prisjetimo prijateljskog i nama bliskog irskog naroda.

Slika: Sveti Kolumban

Svetac dana - Sveti Spes

Sveti Spes

Sveti Spes, biskup talijanskog grada Spoleta, živio je i djelovao u V. stoljeću. Njegovo ime na latinskom znači „nada“ pa ga na hrvatski možemo prevesti kao „Nadan“. Vjerojatno se i rodio u Spoletu (provincija Perugia, Umbrija). Nadgrobni spomenik s natpisom njemu u čast i danas se čuva u crkvi svetog Petra u Spoletu, gdje je pokopan. Tu je crkvu 419. sagradio Spesov prethodnik, biskup Achille. Spes je djelovao kao biskup 32 godine, od 420. do 452. Bio je otac jedne kćeri, Calvenzije, koja je provodila sveti život i pridonijela razvoju ženskog redovništva u Montelucu, dijelu Spoleta. Biskup Spes vodio je naročitu brigu o relikvijama mučenika i dao je sagraditi mnoge crkve i samostane. Preminuo je na današnji dan, 23. studenoga, vjerojatno godine 452. Jedan dio njegovih relikvija prenesen je kasnije u Aix-la-Chapelle (danas njemački grad Aachen), što znači da je njegovo ime i djelo bilo tada cijenjeno i u drugim dijelovima Europe.

Postoji još jedan sveti Spes, opat iz Norcije (provincija Perugia, Umbrija). Bio je slijep i četrdeset godina strpljivo podnosio svoju nevolju. Sagradio je opatiju nedaleko od Norcije, na mjesti zvanom Campi. Dva tjedna prije smrti je progledao. Kad je godine 517. umro, iz njegovih usta poletjela je prema nebu bijela golubica, simbol Spesovog jednostavnog i čistog srca. O njemu govori i Rimski martirologij, a Crkva ga slavi 23. svibnja. Spominje ga i papa Grgur I. Veliki u svojoj četvrtoj „Knjizi dijaloga“. U zapisima se često miješaju podaci o dvojici svetaca istog imena i istog područja djelovanja pa mi stoga naš današnji prilog posvećujemo obojici.