SVECI MJESECA - STUDENI

1	Svi Sveti
1	Sluga Božji Josip Lang
1	Sveti Zygmunt Gorazdowski
2	Dušni dan
2	Sveti Just iz Trsta
2	Sveta Ruta
3	Sveti Hubert
3	Sveti Martín de Porres
3	Sluga Božji Placido Cortese
4	Sveti Karlo Boromejski
4	Sveti Malahija iz Armagha
4	Blaženi Pavol Peter Gojdič
5	Sveti Emerik
5	Sveti Elizabeta i Zaharija
5	Blaženi Serafin Kodić Glasnović i Anton Muzić
6	Sveti Leonard
6	Sveti Pavao Carigradski
6	Sveti Willibrord
7	Sveti Engelbert
7	Blaženi Antonio Baldinucci
7	Sveti Prosdocim
8	Blaženi Ivan Duns Scot
8	Sveti Adeodat
8	Sveti Geoffroy iz Amiensa
9	Blaženi Gracija Kotorski
9	Sveta Elizabeta od Presvetog Trojstva
9	Sveti Teodor iz Amasije
10	Sveti Leon Veliki
10	Sveti Andrija Avellino
10	Blažena Odette Prévost
11	Sveti Martin
11	Blaženi Kamen Vičev i bugarski mučenici
11	Sveti Ivan Milosrdni
12	Sveti Jozafat
12	Sveti Emilijan
12	Sveti Astrik
13	Sveti Stanislav Kostka
13	Sveti Brcko
13	Sveta Agostina Pietrantoni
14	Sveti Nikola Tavelić
14	Sveti Ivan Trogirski
14	Sveti Laurence O'Toole
15	Sveti Albert Veliki
15	Sveti Josip Pignatelli
15	Sveti Leopold Austrijski Pobožni
16	Sveta Margareta Škotska
16	Sveta Gertruda
16	Sveti Edmund Rich
17	Sveta Elizabeta Ugarska
17	Sveti Dionizije Aleksandrijski
17	Sveti Roque González, Alfonso Rodríguez i Juan del Castillo
17	Blažena Salomea Krakovska
18	Sveta Rose Philippine Duchesne
18	Blažena Karolina Kózka
18	Sveti Noa
19	Sveta Matilda von Hackeborn
19	Sveti Rafael Kalinowski
19	Sveti Obadija
19	Sveti Faust Aleksandrijski
20	Sveti Feliks de Valois
20	Sveti Bernward iz Hildesheima
20	Blažena Anna Kolesárová
21	Prikazanje Blažene Djevice Marije i Gospa od Zdravlja
21	Sveti Mauro Porečki
21	Sveti Gelazije I
22	Sveta Cecilija
22	Sveti Filemon, Apija i Arhip
22	Sveti Pedro Esqueda Ramírez
23	Krist Kralj
23	Sveti Klement
23	Sveti Kolumban
23	Sveti Spes
24	Sveti vijetnamski mučenici
24	Sveti Krševan
24	Sveti Albert iz Leuvena
25	Sveta Katarina
25	Sluga Božji Ante Josip Tomičić
25	Blažena Elizabeta iz Reutea
26	Sveti Leonardo da Porto Maurizio
26	Sveti Ivan Berchmans
26	Blaženi Giacomo Alberione
27	Sveti Virgilije
27	Sveti Francesco Antonio Fasani
27	Blaženi Bernardino iz Fosse
28	Sveti Jakov Markijski
28	Sveti Grgur III.
28	Sveti Grgur Nisenski
29	Sveta Katarina Labouré
29	Sveti Saturnin i Sizinije
29	Sveti Krispin i Krispinijan
30	Sveti Andrija
30	Sveti Silvestar Guzzolini
30	Sveti Cuthbert Mayne

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Albert Veliki

Sveti Albert Veliki

Današnji sveti zaštitnik je Albert Veliki (Albertus Magnus), dominikanac, njemački teolog, filozof, prirodoslovac i crkveni naučitelj. Rodio se između 1193. i 1206. u njemačkom gradu Lauingenu na Dunavu (Švapska, Bavarska). U Padovi je studirao teologiju, filozofiju i medicinu, a 1221. ili 1223, stupio u dominikanski red, protiv volje vlastite obitelji. Predavao je filozofiju u Kölnu, Hildesheimu, Freiburgu, Regensburgu, Strasbourgu i Parizu. Učitelj svetog Tome Akvinskoga, svestrani, čudesni znanstvenik i čovjek, po mnogima je najveći njemački srednjovjekovni filozof i teolog. Duhom pravi redovnik, a načinom života siromah, od 1254. njemački dominikanski provincijal, želio je biti blizak svojim redovničkim zajednicama i obilazio ih je putujući pješice, od Sjevernog mora do naših krajeva, putem proseći i moleći za skromno konačište. Od 1260. do 1263. bio je biskup regensburški, ali se i dalje ponašao redovnički skromno. Vratio se u dominikanski samostan u Würzburgu, djelovao kao papin savjetnik, obavljao neke diplomatske misije i još neko vrijeme poučavao u Kölnu.
Protivnik Platona i svetog Augustina, a zagovornik Aristotelove filozofije, znatno je utjecao na razvoj skolastičke filozofije. Djela mu obuhvaćaju 74 naslova. Od teoloških djela ističu se „Pariška suma“, „O četirima knjigama sentencija“ i „Teološka suma“, a od prirodoznanstvenih „O mineralima“, „O raslinju“ i „O životinjama“. Preminuo je u Kölnu na današnji dan, 15. studenoga 1280. Dante ga u svojoj „Božanstvenoj komediji“ zajedno s njegovim učenikom Tomom Akvinskim ubraja među ljubitelje znanosti i svrstava ga u „Nebo sunca“. Blaženim ga je 1622. proglasio papa Grgur XV, svecem i crkvenim naučiteljem („Doctor Universalis“, „sveopći doktor“) 1931. papa Pio XI, a zaštitnikom prirodoznanstvenika 1941. papa Pio XII. Zaštitnik je i medicinskih teničara, filozofa, školske djece, znanstvenika, studenata (posebno studenata teologije), Svjetskog dana mladih te brojnih naselja, učilišta, biskupija, župa, crkava i kapela širom svijeta.

Slika: Sveti Albert Veliki

Svetac dana - Sveti Josip Pignatelli

Sveti Josip Pignatelli

Sveti Josip Marija (José María) Pignatelli, španjolski svećenik, isusovac, rođen je 27. prosinca 1737. u Zaragozi, glavnom gradu Aragonije. Sedmo od osmero djece Talijana, kneza Antonija Pignatellija i Španjolke Francisce Moncayo, bio je potomak glasovite plemićke obitelji napuljskog podrijetla, iz koje su potekli papa Inocent XII, kardinali, biskupi i poznati političari. Siroče od devete godine, školovao se u isusovačkom kolegiju u rodnoj Zaragozi i stekao visoku naobrazbu i kulturu. U cvijetu mladosti, 8. svibnja 1753, stupio je u Tarragoni u Družbu Isusovu, zajedno s bratom Nicolásom. Zaređen je u prosincu 1762. za svećenika, a djelovao je kao profesor u isusovačkom kolegiju u Zaragozi i dušobrižnik u zatvorima, posebno vezan uz osuđenike na smrt. Nad isusovce su se tada posvuda u Europi, a na osobit način i u Španjolskoj, nadvijali tmurni oblaci, predznak oluje koja će naposljetku uroditi ukinućem reda. José Pignatelli ipak je žarko želio biti baš isusovac. Kad je kralj Carlos III. protjerao 1767. isusovce iz Španjolske, on je kao plemićki sin mogao izbjeći izgnanstvo, ako napusti družbu. Tada je napisao svojem bratu Joaquinu: “Prošlo je više od 14 godina kako sam prigrlio redovnički život u Družbi Isusovoj: tada sam želio postati misionar u Indiji ili Americi, ali me poglavari, da se ne zamjere našoj obitelji, nisu htjeli uslišati. Sada me pak nikakav razlog neće pokrenuti da napustim ovu družbu u kojoj sam odlučio živjeti i umrijeti.« Vjernost redu značila je tada da je svaki isusovac postao lutalica, beskućnik i prognanik. Nakon izgona iz Španjolske, isusovci nisu bili poželjni ni u Rimu pa je započelo njihovo lutanje, u kojem je sudionik bio i otac José Pignatelli. On je sa subraćom neko vrijeme boravio na Korzici, a zatim u Genovi, Parmi i Ferrari. Cijelo vrijeme bio je glavni organizator okupljanja i zbrinjavanja isusovačkih svećenika i sjemeništaraca. U Ferrari je položio i svečane zavjete, u vrijeme kad je njegova družba proživljavala svoje najteže trenutke. Na pritisak burbonske dinastije, papa Klement XIV. ukinuo je 1773. isusovački red. Isusovci su nastavili djelovati samo u Rusiji i Pruskoj. Otac Pignatelli postao je svjetovni svećenik, nastanio se u Bologni, posvetio se molitvi i studiju i postao uzor svećeničke skromnosti i poniznosti.

Nakon francuske revolucije, nasilne i krvoločne, Crkva je spoznala koliko joj nedostaje djelovanje isusovaca. Uz pristanak pape Pija VI, najprije se 1799. formirala isusovačka zajednica u Colornu kod Parme. Na čelu te zajednice nalazio se kao rektor i učitelj novaka otac José Pignatelli. On je neprestano održavao i čuvao istinski isusovački duh i predstavljao najsnažniju sponu između starih isusovaca, zabranjenih 1773, i novih, uspostavljenih 1814. Kad je papa Pio VII, Napoleonov zatočenik, 1804. ponovno odobrio djelovanje Družbe Isusove, njezin glavni obnovitelj i spasitelj, po nekima i drugi utemeljitelj, otac Pignatelli, postao je provincijal talijanskih isusovaca. Vratio se u napokon u Rim, cijenjen i voljen od svih, zbog svoje ljubavi, poniznosti i uglađenosti. Osnovao je kolegije u Rimu, Tivoliju i Orvietu. Godinama je bolovao od tuberkuloze, a preminuo je tiho i nečujno u Rimu, na današnji dan, 15. studenoga 1811. Do potpunog uskrsnuća njegove voljene družbe, došlo je tri godine kasnije, 1814, kad je papa Pio VII. ponovno uspostavio Družbu Isusovu u cijelom svijetu. Oca Pignatellija blaženim je 1933. proglasio papa Pio XI, a svetim 1954. papa Pio XII. Njegovo tijelo počiva u kapeli Muke Kristove u rimskoj isusovačkoj crkvi.

Slika: Sveti Josip Pignatelli

Svetac dana - Sveti Leopold Austrijski Pobožni

Sveti Leopold Austrijski Pobožni

Sveti Leopold III, poznat i kao Leopold Sveti, Pobožni ili Blagi (der Heilige, der Fromme, der Milde), austrijski markgrof iz velikaške kuće Babenbergovaca (Babenberger), rođen je 1073. u Donjoj Austriji, u naselju Gars am Kamp ili u Melku, kao sin markgrofa Leopolda II. i njegove supruge Ide. Bio je učenik svetog Altmana iz Passaua, biskupa. Od 1095. do 1136. bio je markgrof, vladar područja Marcha orientalis (Bairisches Ostland), istočnog dijela franačkog Bavarskog vojvodstva. Udovac od 1105 (prva njegova supruga bila je Adelheid von Perg/Machland), oženio je 1106. Agnes von Waiblingen, udovicu švapskog vojvode Friedricha I. von Hohenstaufena, sestru cara Heinricha V, koja mu je rodila sedamnaestero djece. Umješni vojskovođa, pobjednik nad osvajačkom mađarskom vojskom, pripomogao je 1122. ostvarenju konkordata u Wormsu (Rheinland-Pfalz), kojim je okončan sukob svjetovne i crkvene vlasti.

Kad je 1125. umro Heinrich V, Leopoldu je ponuđena njemačka carska kruna, ali on je tu ponudu odbio. Poticao je razvoj gradova na podučju svoje vladavine (Klosterneuburg, Beč, Krems). Prozvan „ocem siromaha“, obnovio je i proširio mnoge samostane. U Donjoj Austriji je utemeljio 1108. augustinski samostan u Klosterneuburgu, 1133. cistercitsku opatiju Heiligenkreuz u Bečkoj šumi, a 1136. benediktinsku opatiju Klein-Mariazell. Preminuo je od posljedica nesreće u lovu, 15. studenoga 1136, u Klosterneuburgu (Donja Austrija) i pokopan u samostanu koji je utemeljio. Svetim ga je 6. siječnja 1485. proglasio papa Inocent VIII. Zaštitnik je Austrije, Beča, Donje Austrije i Gornje Austrije (zajedno sa svetim Florijanom) te vinogradara i obitelji s mnogo djece. Posvećene su mu mnoge crkve i kapele u Austriji, Njemačkoj i Italiji. Njegov spomendan (Leopoldimarkt), 15. studenoga, slavi se i danas posebno svečano u Klosterneuburgu, Beču i Donjoj Austriji. Naročito omiljen je tradicionalni običaj „klizanja niz bačvu“ („Fasslrutschen“). Sretan imendan čestitamo svim našim Leopoldima!