Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - VELJAČA

1Sveta Brigita Irska
1Sveti Sigebert
2Prikazanje Gospodinovo (Svijećnica)
2Sveti Kornelije iz Cezareje
2Sveti Ivan Teofan Vénard
2Blažena Marija Katarina Kasper
3Sveti Blaž (Vlaho)
3Sveti Tripun
3Sveti Ansgar
3Sveta Berlinda
4Sveti Andrija Corsini
4Sveta Veronika
4Sveti Ivan de Brito
5Sveta Agata
5Sveta Adelheida iz Vilicha
6Sveti Pavao Miki i mučenici iz Nagasakija
6Sveti Amand iz Maastrichta
7Sveti Rikard
7Blaženi Pio IX
7Blaženi Nivard
7Sveti Ivan Triorski
8Sveti Jeronim Emiliani
8Sveta Jozefina Bakhita
8Sveti Pavao Verdunski
9Sveta Apolonija
9Sveta Skolastika
10Blaženi Alojzije Stepinac
10Blažena Ana Katarina Emmerick
10Blažena Klara Agolanti iz Riminija
11Gospa Lurdska
11Sveti Benedikt iz Anianea
12Sveti Grgur II.
12Sveta Eulalija iz Barcelone
12Sveti Ludano
12Blaženi Reginald Orleanski
13Sveta Katarina de' Ricci
13Sveti Agab
14Pepelnica
14Sveti Valentin
14Sveti Adolf iz Osnabrücka
15Sveti Claude de la Colombière
15Sveti Sigfrid Švedski
15Blaženi praški mučenici
16Sveta Julijana
16Sveti Onezim
17Sedam utemeljitelja Reda slugu Marijinih
17Sveti Evermod iz Ratzeburga
17Sveti Bonozije
18Sveti Šimun Jeruzalemski
18Sveti François-Régis Clet
19Sveti Konrad iz Piacenze
19Blažena Elizabeta Picenardi
20Sveti Eleuterije
20Sveti Euherije iz Orléansa
21Sveti Pier Damiani
21Sveti Robert Southwell
22Katedra svetog Petra apostola
22Sveta Margareta iz Cortone
23Sveti Polikarp
23Blaženi Stefan Wincenty Frelichowski
24Sveti Modest iz Triera
24Sveti Etelbert
25Sveti Donat
25Sveti Luigi Versiglia i Callisto Caravario
26Sveti Aleksandar
26Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze
26Sveti Agrikola iz Neversa
26Blažena Edigna
27Sveti Gabrijel od Žalosne Gospe
27Sveti Porfirije iz Gaze
28Sveti Roman
28Blaženi Daniel Brottier
29Sveti Hilarije papa
29Blažena Villana Delle Botti

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Katedra svetog Petra apostola

Katedra svetog Petra

Katedra svetog Petra apostola

Kada govorimo o Katedri svetog Petra apostola (Cathedra sancti Petri) mislimo na relikviju, papinsko prijestolje u crkvi svetog Petra u Rimu ili u prenesenom smislu na Stolicu svetog Petra ili Svetu Stolicu, što se u diplomatskom izrazu već od srednjega vijeka odnosi na samog papu i državu Vatikan (Santa sede). Blagdan Katedre svetog Petra slavio se na današnji dan u Rimu već od IV. stoljeća kao znak jedinstva Crkve sazidane na Kristovom namjesniku. To je dan kad se prisjećamo evanđeoskog teksta svetog Mateja, posebno dragog srcu svakog katolika, po kojem doznajemo da je Petar temelj naše Crkve. Isus je Petru rekao: "Ti si Petar-Stijena, i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju, i Vrata pakla neće je nadvladati. Tebi ću dati ključeve kraljevstva nebeskog, pa što god svežeš na zemlji, bit će svezano i na nebesima, a što razriješiš na zemlji, bit će razriješeno i na nebesima". Riječi „stijena“ i „ključevi“ jasno se odnose na Petrovu osobu i govore o snazi njegove vjere i vlasti koja mu je povjerena.
Već od ranih kršćanskih vremena štovala se Petrova katedra kao simbol papinske učiteljske vlasti. Nekada su je pape koristili kao prijestolje pa se često mislilo da ju je koristio i sam sveti Petar, no papama ju je 875. darovao car Karlo Ćelavi. Očuvana je do danas i sastoji se od tri dijela. Najstariji potječe iz apostolskih vremena, drugi, od bjelokosti iz V. ili VI. stoljeća, a najnoviji je onaj iz razdoblja od IX. do XI. stoljeća. Pozlaćenu brončanu oplatu izradio je od 1647. do 1653. slavni kipar i arhitekt Gian Lorenzo Bernini. Današnja svetkovina podsjeća nas katedrom svetoga Petra kao svojevrsnim trajnim simbolom na činjenicu da je Krist Gospodin imenovao svoga namjesnika na zemlji, namijenio mu ulogu učitelja i pastira, a njegova služba i misija proteže se kao neprekinuti, neraskidivi lanac sve do modernih vremena. „Vrata paklena“ njegovu Crkvu neće i ne mogu nadvladati.

Katedra svetog Petra

Slika: Katedra svetog Petra

Lateranska bazilika u Rimu

Slika: Lateranska bazilika u Rimu

Sveta Stolica - Grb

Slika: Sveta Stolica - Grb

Svetac dana - Sveta Margareta iz Cortone

Sveta Margareta iz Cortone

Sveta Margareta iz Cortone

Sveta Margareta (Margherita) iz Cortone, talijanska pokornica i franjevačka trećoredica, rođena je 1247. u Lavianu kod Perugie (Umbrija) kao kći siromašnih roditelja poljodjelaca. Ostala je bez majke sa sedam godina, a maćeha ju nije podnosila. Lijepa djevojka, postala je sa 17 godina ljubavnica Arsenija, plemića iz Montepulciana (provincija Siena, Toscana), rodila mu sina i živjela s njim devet godina u njegovom dvorcu, u bogatstvu i raskoši. Godine 1273, Arsenio je otišao jednog dana u lov sa svojim omiljenim psom, na području obližnjeg Petrignana. Nakon dva dana pas se vratio bez gospodara i cvilio. Margareta je pošla za psom, koji ju je doveo do šume i jame prekrite granjem. Kad je uklonila granje, našla je u jami tijelo svojeg ljubavnika, izbodeno bodežima. Napali su ga i ubili razbojnici. Margareta se skamenila i dugo buljila u tijelo, s kojeg je nestala svaka ljepota. Strašno ju je potresla ova Božja kazna i odmah je odlučila da će se odreći grijeha i započeti oštru pokoru. Suznih očiju vratila se u očev dom u Laviano, ali maćeha ju je otjerala kao javnu grešnicu, koja je nanijela veliku bruku obitelji.

Margareta se tada uputila u Cortonu (provincija Arezzo, Toscana) i potražila utočište kod franjevaca. Njezini duhovnici, a kasnije i biografi, bili su franjevci Giovanni da Castiglione i Giunta Bevegnati. Ispovijedila se, a franjevci su ju zajedno s njezinim sinom preporučili tamošnjim plemenitim ženama. Nastanila se kod tih žena i započela oštru pokoru. Rasprodala je sve dragocjenosti i novac podijelila siromasima. Preko dana nije ništa jela, a samo je u predvečerje uzimala malo kruha i povrća. U pokorničkoj odjeći, s užetom oko vrata, otišla je u svoje selo i javno zatražila oproštenje sa svoj prethodni grešni život. U Cortoni se posvetila brizi za bolesne i siromašne. Htjela je stupiti u neki strogi red, ali su je svećenici upozorili da mora ostati u svijetu zbog brige za sina. Stoga je 1277. stupila u franjevački treći red. Uspjela je 1278. pribaviti sredstva za izgradnju bolnice za siromahe i beskućnike, u kojoj su posluživale njezine suradnice, „poverelle“, pobožne žene iz udruge trećoredica koju je osnovala 1286. Doživjela je mnoga mistična iskustva, ukazanja i viđenja. Kad je njezin sin odrastao, i on je stupio u franjevački red i zaređen je za svećenika. Margareta, koju su prozvali „franjevačkom Magdalenom“, čudesno je uz vodstvo braće franjevaca napredovala u svetosti. Njezin primjer potakao je i mnoge druge grešnike u Cortoni i okolici na obraćenje i pokoru. Krist Gospodin udijelio je Margareti brojne milosti, a ona je tu ljubav uzvraćala još većom pokorom. Preminula je u Cortoni na današnji dan, 22. veljače 1297. Blaženom ju je proglasio 1515. papa Leon X, a svetom 1728. papa Benedikt XII. Njezine relikvije počivaju u franjevačkoj crkvi u Cortoni, koja nosi njezino ime. Zazivaju je kod umobolnosti, duševnih bolesti, napasti, gubitka roditelja, a zaštitnica je trećoredica, lažno optuženih ljudi, beskućnika, skitnica, potepuha, primalja, pokornica, pokajnica, samohranih majki, osoba kojima se rugaju zbog pobožnosti, nekadašnjih prostitutki, grada Cortone te mnogih talijanskih župa, crkvi i kapela.

Sveta Margareta iz Cortone

Slika: Sveta Margareta iz Cortone

Sveta Margareta iz Cortone

Slika: Sveta Margareta iz Cortone

Sveta Margareta iz Cortone

Slika: Sveta Margareta iz Cortone

Sveta Margareta iz Cortone

Slika: Sveta Margareta iz Cortone

Sveta Margareta iz Cortone

Slika: Sveta Margareta iz Cortone

Sveta Margareta iz Cortone

Slika: Sveta Margareta iz Cortone

Sveta Margareta iz Cortone

Slika: Sveta Margareta iz Cortone

Sveta Margareta iz Cortone

Slika: Sveta Margareta iz Cortone

Sveta Margareta iz Cortone

Slika: Sveta Margareta iz Cortone

Sveta Margareta iz Cortone

Slika: Sveta Margareta iz Cortone

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani