Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - SVIBANJ

1Sveti Josip Radnik
1Sveti Jeremija
1Sveti Riccardo Pampuri
2Sveti Atanazije
2Sveti José María Rubio y Peralta
2Sveti Josip patrijarh
3Sveti Filip i Jakov
3Sveti Stanisław Kazimierczyk
3Blaženi Edoardo Giuseppe Rosaz
4Sveti Florijan
4Blaženi Jean-Martin Moÿe
4Blaženi Julijan iz Bala
5Sveti Nunzio Sulprizio
5Sveti Gotthard
5Sveta Judita
6Blažena Caterina Troiani
6Blažena Anna Rosa Gattorno
6Sveti François de Laval
7Sveti Dujam
7Blažena Gizela Ugarska
7Sluga Božji Šimun Filipović
8Sveta Ruža Venerini
8Sveta Ida iz Nivellesa
8Sveti Viktor Maur
9Sveti Kristofor
9Sveti Izaija
9Sveti Pahomije
10Blaženi Ivan Merz
10Gospa Trsatska
10Sveti Ivan de Ávila
11Sveti Franjo de Geronimo
11Sveti Ignacije iz Laconija
11Sveti Job
12Sveti Leopold Bogdan Mandić
12Sveti Pankracije
12Sveta Laura Montoya
13Uzašašće Gospodinovo (Spasovo)
13Gospa Fatimska
13Sveti Andrija Hubert Fournet
14Sveti Matija
14Sveta Maria Domenica Mazzarello
15Sveti Izidor ratar
15Sveti Mihael Garicoïts
15Sveta Sofija
16Sveti Ivan Nepomuk
16Sveti Andrija Bobola
16Sveti Ubald
16Službenica Božja Žarka Ivasić
17Sveti Pascual Baylón
17Sveti Simon Stock
17Blažena Antonia Mesina
18Sveti Ivan I.
18Sveti Feliks iz Cantalicea
18Sveti Erik Švedski
19Sveti Celestin V.
19Sveti Ivo Hélory
19Sveta Maria Bernarda Bütler
20Sveti Bernardin Sienski
20Sveti Antonino Pierozzi
21Sveti Eugène de Mazenod
21Sveti Cristóbal Magallanes Jara
21Sveti Heming
22Sveta Rita iz Cascije
22Sveta Julija s Korzike
22Sveta Dulce Lopes Pontes
22Sluga Božji Lovro Milanović
23Duhovi
23Sveti Ivan Krstitelj de' Rossi
23Sveti Ivo iz Chartresa
23Sveta Eufrosina iz Polocka
24Marija Majka Crkve
24Marija pomoćnica
24Sveti Vinko Lerinski
24Sveta Estera
25Sveti Urban
25Sveti Beda Časni
26Sveti Filip Neri
26Sveta Marija Magdalena de' Pazzi
26Sveta Mariana de Paredes
27Sveti Augustin Canterburyjski
27Sveti Grgur VII
27Blaženi Lojze Grozde
28Sveti German Pariški
28Blažena Maria Bartolomea Bagnesi
29Sveta Uršula Ledóchowska
29Sveti Euzebije i Polion
30Presveto Trojstvo
30Sveta Ivana Orleanska
30Sveti Ferdinand III
30Sveti Gavin iz Porto Torresa
31Pohod Blažene Djevice Marije
31Sveta Petronila

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Sveti Dujam

Sveti Dujam

Sveti Dujam

Današnji slavljenik je sveti Dujam (Duje, latinski Domnius), solinski biskup i mučenik. Rođen je u III. stoljeću u Siriji, a školovao se na glasovitom učilištu u Antiohiji. Smatra se da je bio solinski biskup od 284. do 304. Prema srednjovjekovnoj legendi bio je Petrov učenik i živio u I. stoljeću. Znanstvene podatke o Dujmu iznio je veliki hrvatski arheolog i povjesničar Frane Bulić, zbog čega je dolazio u spor s braniteljima stare tradicije splitske Crkve, koja je branila svoje prvenstvo na metropolitansku čast. Po staroj tradiciji bio je osnivač solinske Crkve i njezin prvi biskup. Prema novijim arheološkim istraživanjima bio je biskup i organizator solinske biskupije krajem III. stoljeća nakon prethodnog djelovanja biskupa Venancija. Ubijen je po naredbi rimskog namjesnika Dalmacije Marka Aurelija Junija s ostalim solinskim mučenicima u travnju 304, u gradskom amfiteatru Salone, za vrijeme Dioklecijanova progona kršćana. Pokopali su ga vojnici izvan gradskih zidina Salone, na sjevernom groblju, danas poznatom pod nazivom Manastirine.

Na biskupskoj stolici naslijedio ga je njegov nećak Primo, koji je poslije smrti pokopan uz Dujmov grob. Početkom V. stoljeća nad Dujmovim grobom podignuta je bazilika na Manastirinama, koju su 614. srušili barbari. Relikvije su mu kasnije prenesene u Split, a dio u kapelu svetog Venancija u Rimu. Kosti svetog Dujma prenio je 650. u Split prvi splitski nadbiskup i apostol Hrvata Ivan Ravenjanin te ih pohranio u Dioklecijanov mauzolej, koji je pretvorio u splitsku katedralu. Splitska katedrala posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, ali je u narodu poznata kao katedrala svetog Duje. Ulomak nadgrobne ploče svetog Dujma čuva se u splitskom Arheološkom muzeju. Sveti Duje je omiljeni zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije, te se u njegovu čast svake godine na današnji dan održava veliko pučko slavlje, s liturgijskim svečanostima i kulturnim, gospodarskim, sportskim i zabavnim priredbama. Našim dragim Splićanima od srca čestitamo njihov veliki blagdan!

Sveti Dujam

Slika: Sveti Dujam

Sveti Dujam

Slika: Sveti Dujam

Sveti Dujam

Slika: Sveti Dujam

Sveti Dujam

Slika: Sveti Dujam

Sveti Dujam

Slika: Sveti Dujam

Sveti Dujam - katedrala u Splitu

Slika: Sveti Dujam - katedrala u Splitu

Svetac dana - Blažena Gizela Ugarska

Blažena Gizela Ugarska

Blažena Gizela Ugarska

Blažena Gizela Ugarska ili Gizela Bavarska (Gisela, Gisella, Gisèle, mađarski Boldog Gizella), prva mađarska kraljica, supruga prvog mađarskog kralja, svetog Stjepana I, rođena je 984. u dvorcu Abbachu kod Regensburga (Oberpfalz, Bavarska), kao kći bavarskog vojvode Heinricha II. Svadljivca i Gizele Burgundske. Mlađa sestra budućeg cara Heinricha II. Svetog, bila je učenica svetog Wolfganga iz Regensburga. Udala se za 996. za budućeg mađarskog kralja Stjepana (Istvána) I. Svetog.

Majka svetog Emerika (Imrea, Mirka), zaštitnica siromaha, živjela je uzorno i pobožno te je znatno pomagala svojem suprugu u pravednom kraljevanju, u obraćenju i pokrštavanju mađarskog naroda. Kraljica Gizela osnovala je mnoge crkve i samostane. Nakon Stjepanove smrti, 1038. bila je progonjena, uhićena i lišena svih svojih dobara. Iz zatočeništva ju je 1042. oslobodio kralj Heinrich III. Povukla se 1045. u samostan benediktinki Niedernburg, u Passauu (Donja Bavarska). Postala je nadstojnicom toga samostana, u kojem je i preminula na današnji dan, 7. svibnja 1059. Papa Pavao VI. proglasio ju je blaženom 1975. Gizelin grob i danas posjećuju mnogi hodočasnici. Dio njezinih relikvija prenesen je 1996. u katedralu svetog Mihaela u mađarskom gradu Veszprému, gdje počivaju zajedno s relikvijama njezinog supruga, svetog Stjepana.

Blažena Gizela Ugarska

Slika: Blažena Gizela Ugarska

Blažena Gizela Ugarska

Slika: Blažena Gizela Ugarska

Blažena Gizela Ugarska

Slika: Blažena Gizela Ugarska

Blažena Gizela Ugarska

Slika: Blažena Gizela Ugarska

Blažena Gizela Ugarska

Slika: Blažena Gizela Ugarska

Blažena Gizela Ugarska

Slika: Blažena Gizela Ugarska

Blažena Gizela Ugarska

Slika: Blažena Gizela Ugarska

Blažena Gizela Ugarska

Slika: Blažena Gizela Ugarska

Blažena Gizela Ugarska

Slika: Blažena Gizela Ugarska

Blažena Gizela Ugarska

Slika: Blažena Gizela Ugarska

Blažena Gizela Ugarska

Slika: Blažena Gizela Ugarska

Blažena Gizela Ugarska

Slika: Blažena Gizela Ugarska

Blažena Gizela Ugarska

Slika: Blažena Gizela Ugarska

Blažena Gizela Ugarska, grob u samostanu Niedernburg

Slika: Blažena Gizela Ugarska, grob u samostanu Niedernburg

Blažena Gizela Ugarska i kralj Stjepan

Slika: Blažena Gizela Ugarska i kralj Stjepan

Blažena Gizela Ugarska i kralj Stjepan

Slika: Blažena Gizela Ugarska i kralj Stjepan

Blažena Gizela Ugarska i kralj Stjepan

Slika: Blažena Gizela Ugarska i kralj Stjepan

Svetac dana - Sluga Božji Šimun Filipović

Sluga Božji Šimun Filipović

Sluga Božji Šimun Filipović

Sluga Božji Šimun Filipović. hrvatski svećenik, franjevac iz provincije Bosne Srebrene, rođen je 30. rujna 1732. u Seoni kod Srebrenika (Tuzlanska županija, sjeveroistočna Bosna), kao sin Lovre Filipovića i Perke rođene Babaić. Kršten je u župi Bijela (nedaleko od Brčkog), a s deset godina života primio je sakrament potvrde. Stupio je u franjevački red 24. ožujka 1752. u Kraljevoj Sutjesci (općina Kakanj, Zeničko-dobojska županija). Sa subraćom novacima položio je jednostavne zavjete 1753. u Kreševu. Studirao je filozofiju i teologiju u Italiji i Ugarskoj (u Budimu ili Kalocsi). Za svećenika je zaređen 22. listopada 1758. u franjevačkoj crkvi Svetog Križa u Osijeku. Usavršavao se zatim u dogmatskoj i moralnoj teologiji u talijanskom gradu Atriju (provincija Teramo, Abruzzo). Tada je pješice hodočastio u Rim, gdje je pohodio papu Klementa XIII. i generala franjevačkog reda fra Klementa iz Palerma. Vratio se u svoju provinciju Bosnu srebrenu 1759. i zatim predano djelovao u svojoj zajednici. Više od 20 godina obavljao je različite službe u bosanskim župama i samostanima. Bio je župnik u Varešu, Komušini, Podvučjaku i Roškom Polju, kapelan u župama Bila, Vareš i Kraljeva Sutjeska i vikar samostana u Kraljevoj Sutjesci i Fojnici. Kao vikar samostana u Sutjesci izabran je 19. lipnja 1781. za izvanrednog misionara. Fra Šimun je zajedno s brojnim drugim bosanskim franjevcima hrabro i požrtvovno obilazio domove bolesnika, zaraženih od kuge, udjeljući im sakramente i pomažući onima koji su bježali pred tom opakom bolešću. Nakon 23 godine pastoralnog rada u Bosni srebrenoj fra Šimun se odlučio potpuno povući iz svijeta i posvetiti se kontemplativnom životu.

Otišao je 1782. u Italiju, u Ripatransone (provincija Ascoli Piceno, Marche, središnja Italija), u franjevački samostan „strogog života“, gdje je do svoje smrti u molitvi, pokori i razmatranju „revno opsluživao sve stroge propise u osami“. Zbog kreposnog života prozvan je „nadglednikom šutnje“. Jednostavan i ponizan redovnik, bio je čovjek žarkih molitvi, u kojima je iznad svega iskazivao štovanje Božjeg i Isusovog preslavnog imena, svojstveno franjevačkoj tradiciji. Najvažnija sastavnica fra Šimunovih molitvi, kao i u franjevačkoj duhovnosti, bila je Božja dobrota. Primljen je 16. lipnja 1786. za člana franjevačke provincije sa središtem u Loretu. Rijetko je izlazio iz samostana u pohod bolesnicima ili je vodio braću novake na šetnju u prirodu. Nosio je pokornički pojas s bodljikama, bičevao se i bdio cijelu noć pred svetohraništem. Fra Šimun Filipović preminuo je 9. svibnja 1802. u Ripatransoneu, moleći krunicu. Pokopan je u samostanskoj crkvi, a po njegovom zagovoru događala su se mnoga čudesa. Kad su franjevci morali napustiti samostan svete Marije Magdalene, Šimunovo tijelo je 1822. preneseno u katedralu. Na grobu fra Šimuna u Ripatransoneu gori uvijek kandilo i vjernici mole zagovor, a na grobnoj ploči zapisane su riječi: „O blaženiče, pogledaj s neba na žitelje Ripatransonea, kojima si živ bio ogledalo kreposti, koji su te častili kad si umro i postavili ti ovaj natpis godine 1858.“ Na poticaj pape Pija IX. pokrenut je 1875. proces za njegovo proglašenje blaženim i svetim. I novoizabranom vrhbosanskom nadbiskupu dr. Josipu Stadleru poslano je 13. travnja 1885. pismo, u kojem Sveta kongregacija fra Šimuna Filipovića proglašava Slugom Božjim. Taj proces je ponovno oživljen 2002. Fra Stjepan Pavić, profesor i ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije u Visokom, vicepostulator kauze Šimuna Filipovića, objavio je knjigu „Sluga Božji fra Šimun Filipović: život pozoran na vječnost“ (Svjetlo riječi, 2004). U Dubravama (distrikt Brčko, Bosanska Posavina) organizirano je 2002. prvo „Šimunovo“, koje se otada slavi svake godine druge subote u mjesecu svibnju, a galerija umjetnina u franjevačkom samostanu svetog Ante u Dubravama dobila je njegovo ime. Imenom fra Šimuna Filipovića nazvana je i jedna ulica u Brčkom.

Sluga Božji Šimun Filipović

Slika: Sluga Božji Šimun Filipović

Sluga Božji Šimun Filipović

Slika: Sluga Božji Šimun Filipović

Sluga Božji Šimun Filipović

Slika: Sluga Božji Šimun Filipović

Sluga Božji Šimun Filipović

Slika: Sluga Božji Šimun Filipović

Sluga božji Šimun Filipović - samostan u Dubravama i galerija Šimun

Slika: Sluga božji Šimun Filipović - samostan u Dubravama i galerija Šimun

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani