Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - RUJAN

1Sveti Egidije
1Sveti Lupus iz Sensa
2Sveti Salomon Leclercq
2Blaženi mučenici rujanskih progona
2Sveti Vilhelm iz Roskildea
3Sveti Grgur Veliki
3Sveti Marin
3Blažena Laura Vicuna
4Sveta Rozalija
4Sveta Ruža iz Viterba
4Sveti Mojsije
5Sveta Majka Terezija
5Sveti Lovro Giustiniani
5Sveti Boris i Gleb
6Sveti Zaharija
6Sveta Bega
6Sveti Liberat
7Sveti Marko Križevčanin
7Sveti Anastazije (Staš) Solinski
8Mala Gospa
8Sveti Sergije I.
8Sveti Adrijan i Natalija iz Nikomedije
9Sveti Petar Claver
9Blaženi Frédéric Ozanam
9Blaženi Jacques Désiré Laval
10Sveti Nikola iz Tolentina
10Sveta Pulherija
11Sveti Ivan Gabrijel Perboyre
11Sveti Pafnucije iz Tebe
11Sveti Proto i Hijacint
12Ime Marijino
12Sveti Guido iz Anderlechta
13Sveti Ivan Zlatousti
13Sveti Amat
14Uzvišenje svetoga Križa
14Sveta Notburga
15Gospa Žalosna
15Sveta Katarina Genovska
16Sveti Kornelije i Ciprijan
16Sveta Eufemija
16Sveta Ljudmila
17Sveti Robert Bellarmino
17Sveta Hildegarda iz Bingena
17Sveti Stanisław Papczyński
18Sveti Josip iz Copertina
18Sveti Ivan Macías
19Sveti Januarije
19Sveta Emilija de Rodat
20Sveti Andrija Kim Taegon
20Sveti Eustahije
20Blažena Marija Terezija od svetog Josipa Tauscher
21Sveti Matej
21Sveti Jona, prorok
21Blaženi Elías del Socorro Nieves
22Sveti Toma iz Villanueve
22Sveti Mauricije i mučenici iz tebanske legije
23Sveti Lino
23Sveti Pio iz Pietrelcine
24Gospa od Otkupljenja
24Sveti Gerard Sagredo
24Sveti Pacifik
24Sveti Terencije
24Blaženi Anton Martin Slomšek
25Sveti Nikola von Flüe
25Sveti Vinko Strambi
25Blaženi Vladislav iz Gielniowa
26Sveti Kuzma i Damjan
26Sveta Terezija Couderc
26Sveti Pavao VI
27Sveti Vinko Paulski
27Sveti Elzear i blažena Delfina
28Sveti Vjenceslav
28Sveti Ivan od Dukle
28Sveti Faust iz Rieza
29Sveti Mihael, Gabrijel i Rafael
29Sveti Lovro Ruiz iz Manile
30Sveti Jeronim
30Sveti Honorije iz Canterburyja
30Blaženi Titus Zeman

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Sveti Nikola von Flüe

Sveti Nikola von Flüe

Sveti Nikola von Flüe

Današnji sveti zaštitnik Nikola (Niklaus) von Flüe, pustinjak, asketa i mističar, kojeg njegovi Švicarci nazivaju brat Klaus (Bruder Klaus), rodio se 1417. u selu Flüeli kod Sachselna (kanton Obwalden). Sin imućnih seljaka, već je u mladosti bio obdaren mističnim darovima. Oženio je Dorotheu Wyss i s njom imao desetero djece. Inteligentan i hrabar vojnik, istaknuo se od 1440. do 1444. u bitkama s buntovničkim kantonom Zürich i stekao čin satnika. Borio se s mačem u jednoj ruci, a s krunicom u drugoj. Mirotvorac, human prema neprijatelju, svojim ugledom štitio je u ratu crkve i samostane te se zauzimao za žene i djecu.

Ugledna osoba, kantonalni savjetnik i općinski sudac, iznad svega je žudio za samoćom i duhovnim životom pa je uz pristanak obitelji 1467. izabrao život pustinjaka na osamljenom mjestu u klancu Ranft (dolina Melchtal), udaljenom nekoliko minuta od obiteljskog doma. Tamo je molio, postio, hranio se jedino svetom pričešću i pio izvorsku vodu. Sunarodnjaci su mu 1468. nedaleko njegove pustinjačke nastambe izgradili kapelicu. Dolazio bi samo na misu i pojavljivao se u javnosti jedino u slučaju ako bi ga pozvali da spasi mir i otkloni rat između borbenih kantona. Omiljen zbog svoje mudrosti i svetosti, savjetnik mnogih državnika i svećenika, stekao je časni naslov „oca domovine“ i ujedinitelja Švicarske, štovan i od katolika i od protestanata. Preminuo je okružen članovima obitelji 21. ožujka 1487. u svojem pustinjačkom obitavalištu u Ranftu. Svetim ga je 15. svibnja 1947. proglasio papa Pio XII. Zaštitnik je Švicarske, kantona Obwalden, papinske švicarske garde, mnogih švicarskih župa, crkava i udruga, mnogočlanih obitelji, vijećnika, mirovnih sudaca, odvojenih supružnika i brakova u krizi.

Sveti Nikola von Flüe

Slika: Sveti Nikola von Flüe

Sveti Nikola von Flüe

Slika: Sveti Nikola von Flüe

Sveti Nikola von Flüe

Slika: Sveti Nikola von Flüe

Sveti Nikola von Flüe

Slika: Sveti Nikola von Flüe

Sveti Nikola von Flüe

Slika: Sveti Nikola von Flüe

Sveti Nikola von Flüe

Slika: Sveti Nikola von Flüe

Svetac dana - Sveti Vinko Strambi

Sveti Vinko Strambi

Sveti Vinko Strambi

Današnji slavljenik je i sveti Vinko (Vincenzo) Maria Strambi, talijanski redovnik pasionist i biskup. Rodio se 1. siječnja 1745. kao Vincenzo Domenico Salvatore Strambi u Civitavecchiji (Lazio). Sin ljekarnika Giuseppea i Eleonore, najmlađi od četvero djece, bio je vrlo nemiran dječak, uspješan prije svega u sportskim natjecanjima. Kao tinejdžer sve je više osjećao ljubav prema Kristu Gospodinu. Franjevački đak, podučavao je prijatelje u školi vjeronauk. Usprkos početnom protivljenju roditelja upisao se 1762. u sjemenište i počeo školovanje za svećenika. Zbog izuzetnih govorničkih sposobnosti poslan je u Rim na studij govorništva, a nakon toga nastavio studij teologije kod dominikanaca u Viterbu. Za svećenika je zaređen 1767, a u rujnu 1768. pridružio se redovnicima pasionistima i njihovom osnivaču svetom Pavlu od Križa. Uzeo je redovničko ime Vincenzo Maria. Nastavio je sa školovanjem, a naročito se bavio crkvenim ocima i Svetim pismom. Izvrstan propovjednik, privlačio je mnoštvo ljudi na pučkim misijama. Postao je 1773. profesor teologije u Rimu, a 1781. izabran je za provincijala.

Za biskupa Macerate i Tolentina (Marche) imenovan je 1801, kao prvi biskup pasionist. Protjeran je iz svoje biskupije jer se 1808. odbio pokoriti Napoleonovim naredbama. Vratio se 1814, nakon Napoleonovog pada, svečano dočekan od oduševljenih vjernika. Kada je Napoleon pobjegao s otoka Elbe, njegov maršal Joachim Murat učinio je 1817. Maceratu svojim sjedištem. Prilikom Muratovog povlačenja pred Austrijancima, biskup Vincenzo odgovorio ga je od razaranja grada. Uspješno je pregovarao i s Austrijancima koji su mu obećali da neće ubijati nikoga pa ni francuske vojnike. Biskup Strambi je bio čovjek ispred svoga vremena i proveo mnoge reforme u svojoj biskupiji pa su mu njegovi korumpirani protivnici prijetili smrću. Neumorni misionar i propovjednik, prijatelj siromaha, svesrdno je pomagao narodu u vrijeme epidemije tifusa. Zalagao se svojski za bolju naobrazbu svećenika, osnivao sirotišta i staračke domove. Nakon smrti pape Pija VII, 1823, odstupio je s mjesta biskupa i postao u Rimu savjetnik svojem prijatelju, papi Lavu XII. Kad se papa razbolio, sveti Vincenzo uputio je Svevišnjem molitvu da sačuva papin život, a uzme njegov. Ubrzo nakon toga papa je ozdravio, a Vincenzo Strambi preminuo, na svoj 79. rođendan, 1. siječnja 1824. u Rimu. Blaženim ga je proglasio 1925. papa Pio XI, a svetim 1950. papa Pio XII. Zaštitnik je biskupije Macerata-Tolentino.

Sveti Vinko Strambi

Slika: Sveti Vinko Strambi

Sveti Vinko Strambi

Slika: Sveti Vinko Strambi

Sveti Vinko Strambi

Slika: Sveti Vinko Strambi

Sveti Vinko Strambi

Slika: Sveti Vinko Strambi

Sveti Vinko Strambi

Slika: Sveti Vinko Strambi

Svetac dana - Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Blaženi Vladislav iz Gielniowa (Władysław z Gielniowa), poznat i kao Ladislav Jan iz Gielniowa (Ładysław Jan z Gielniowa), poljski franjevac bernardinac, apostol Litve i pjesnik, rođen je oko 1440. u Gielniowu (Mazowiecko vojvodstvo) u siromašnoj obitelji. Na krštenju je dobio ime Marcin Jan. Po završetku župne škole, 1462, studirao je teologiju i filozofiju u Krakovu. Potom je 1464. pristupio bernardinskoj grani franjevačkog reda Male braće (opservanti) u Krakovu. Tada je uzeo redovničko ime Władysław. Redovničke zavjete položio je 1. kolovoza 1457, a kasnije je zaređen i za svećenika. Najprije samostanski vratar, izabran je za franjevačkog provincijala 1487. i 1496. Reformirao je redovnička pravila u svojoj provinciji što je potvrdio i generalni franjevački kapitul. Sudjelovao je na franjevačkim kapitulima u Urbinu (1490) i Milanu (1498). Slao je franjevačke misionare u Litvu, a oni su svojim djelovanjem privukli mnoge duše Crkvi Kristovoj.

Glasoviti propovjednik, proputovao je Poljsku i širio evanđeosku poruku diljem svoje domovine. Često je postio i nosio kostrijet, a naročitu pobožnost gajio je prema Kristovoj muci. Osnovao je mnoge samostane. Popularni pjesnik, napisao je mnoge stihove na latinskom i poljskom jeziku, uglavnom pjesme s marijanskom i kristološkom tematikom. Među prvima je u crkvene pobožnosti uvodio poljski jezik. Poveo je 1498. molitvenu kampanju kako bi zaštitio Poljsku od invazije Tatara i Turaka. Oštra zima zaustavila je agresore i poljska vojska ih je protjerala, a pobjeda je pripisana moliteljima. Kao gvardijan u varšavskom samostanu zbližio se s mazowieckom kneginjom Annom i postao njezinim duhovnikom. Na Veliki petak 1505, za vrijeme molitve lebdio je u zraku, viseći kao da je razapet. Kad se spustio, potpuno je klonuo i nakon toga bio prikovan uz krevet do svoje smrti, nekoliko tjedana kasnije, 4. svibnja 1505. u Varšavi. Blaženim ga je 1586. proglasio papa Siksto V, a to je 11. veljače 1750. potvrdio i papa Benedikt XIV. Zaštitnik je Poljske, Litve, Galicije i Varšave.

Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Slika: Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Slika: Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Slika: Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Slika: Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Slika: Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Slika: Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Slika: Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Slika: Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani