Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - KOLOVOZ

1Sveti Alfonz Liguori
1Sveti Petar Julijan Eymard
1Sveti Petar Faber
2Gospa od anđela
2Sveti Euzebije iz Vercellija
3Blaženi Augustin Kažotić
3Sveta Lidija iz Tijatire
3Sveti Nikodem
4Sveti Ivan Marija Vianney
4Sveti Stjepan I
5Gospa Snježna
5Sveta Nona
6Preobraženje Gospodinovo
6Sveti Hormizda
6Sveti Kremet
7Sveti Siksto II, papa i mučenik
7Sveti Kajetan
8Sveti Dominik
8Sveti Cirijak Rimski
8Sveta Mary MacKillop
9Sveta Terezija Benedikta od Križa
9Sveti Emigdije
9Sveta Marianne Cope
10Sveti Lovro, đakon i mučenik
10Blaženi Franciszek Drzewiecki
11Sveta Klara
11Sveti John Henry Newman
11Sveta Filomena
12Blaženi Inocent XI.
12Blaženi Karl Leisner
12Blažena Carmen Elena Rendiles Martínez
13Sveti Kasijan
13Sveti Poncijan i Hipolit
13Blaženi Marko iz Aviana
13Sveta Radegunda
14Sveti Maksimilijan Kolbe
14Sveti Dominik Ibánez de Erquicia i Franjo Shoyemon
15Velika Gospa
15Sveti Tarzicije
15Sveti Alfred iz Hildesheima
16Sveti Rok
16Sveti Stjepan kralj
17Sveti Hijacint
17Sveta Klara iz Montefalca
17Sveti Ivan Rilski
18Sveta Jelena Križarica
18Sveti Agapit
18Sveti Alberto Hurtado Cruchaga
19Sveti Ivan Eudes
19Sveti Sebald
19Sveti Ljudevit Anžuvinac
20Sveti Bernard
20Sveta Maria de Mattias
20Sveti Samuel
21Sveti Pio X.
21Blaženi Aleksandar Haleški
22Blažena Djevica Marija Kraljica
22Sveti Simforijan iz Autuna
23Sveta Ruža Limska
23Sveti Filip Benizi
24Sveti Bartol
24Blaženi Miroslav Bulešić
24Blažena Veronica Antal
25Sveti Ljudevit
25Sveti Josip Calasanz
26Sveti Aleksandar iz Bergama
26Sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy
26Sveti Melkisedek
27Sveta Monika
27Sveta Emilija de Vialar
28Sveti Augustin
28Sveta María Micaela Desmaissières
28Blažena Levkadija (Lavrentija) Harasimiv
29Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja
29Sveta Sabina Rimska
30Sveta Margaret Ward
30Blaženi Alfredo Ildefonso Schuster
30Sveta Narcisa od Isusa
31Sveti Rajmund Nonat
31Sveti Josip iz Arimateje
31Gospa od Suza

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Blaženi Augustin Kažotić

Blaženi Augustin Kažotić

Blaženi Augustin Kažotić

Današnji blaženi zaštitnik Augustin Kažotić, hrvatski duhovni velikan, rodio se u Trogiru oko 1260. u hrvatskoj plemićkoj obitelji. Majka mu se zvala Radoslava. Dominikanac, zaredio se u Trogiru ili Splitu, studirao na pariškoj Sorbonni od 1287, a 1303. imenovao ga je zagrebačkim biskupom papa Benedikt XI. Branitelj siromaha i obespravljenih, promicatelj zdravstvene zaštite i higijene, začetnik humanizma u sjevernoj Hrvatskoj, teološki pisac, vrsni govornik i znanstvenik, u Zagrebu je utemeljio katedralnu školu i knjižnicu. Siromašni sjemeništarci školovali su se besplatno. Po selima je dao kopati bunare i saditi ljekovito bilje. Prvi je poznati organizator crkvenog pjevanja u Hrvatskoj i tvorac zagrebačkog obreda. Zbog svoje kulture, rječitosti i svetog života uživao je veliki ugled pa su ga plemići često uzimali za suca u međusobnim sporovima. Povjesničar Baltazar Krčelić, kanonik, piše da je 1312. u doba gradnje katedrale bila velika suša i da je po zagovoru biskupa Kažotića na današnjem Trgu bana Jelačića provreo izvor vode, glasoviti "Manduševac". Nakon posjeta papi Ivanu XXII. u Avignonu, 1318, nije se više smio vratiti u Zagreb jer se zamjerio ugarsko-hrvatskom kralju Karlu I. Robertu (iznio je papi tužbe na zloporabe koje su činili kralj i njegovi dvorjanici).
Imenovan je 1322. biskupom u talijanskom gradu Luceri (Puglia), gdje je na glasu svetosti preminuo na današnji dan, 3. kolovoza 1323. Pokopan je u tamošnjoj katedrali. Vjernički puk štovao ga je zbog brojnih čudesa, među njima ozdravljenja nijemih i opsjednutih, a papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1702. Dio njegovih relikvija čuva se u zagrebačkoj katedrali. Zaštitnik je Hrvatskog društva crkvenih glazbenika, hrvatskih katoličkih misija u Londonu i Hamburgu te hrvatskih naselja, župa, crkava i kapela (Zagreb-Peščenica-Volovčica, župna crkva i dominikanski samostan, Lupoglav kod Brckovljana, Nedeljanec kod Vidovca, Trogir-nacionalno svetište, Nagorinac kod Selaca na Braču).

Blaženi Augustin Kažotić

Slika: Blaženi Augustin Kažotić

Blaženi Augustin Kažotić

Slika: Blaženi Augustin Kažotić

Blaženi Augustin Kažotić

Slika: Blaženi Augustin Kažotić

Blaženi Augustin Kažotić

Slika: Blaženi Augustin Kažotić

Blaženi Augustin Kažotić

Slika: Blaženi Augustin Kažotić

Blaženi Augustin Kažotić - župna crkva na zagrebačkoj Peščenici

Slika: Blaženi Augustin Kažotić - župna crkva na zagrebačkoj Peščenici

Svetac dana - Sveta Lidija iz Tijatire

Sveta Lidija iz Tijatire

Sveta Lidija iz Tijatire

Sveta Lidija iz Tijatire, poznata i kao Lidija iz Filipa, Purpuraria, Philippisia, prva krštena Europljanka, Grkinja, živjela je u I. stoljeću u Filipima, glavnom gradu grčke pokrajine Makedonije. Bila je rodom iz Tijatire (Thyatira, danas turski grad Akhisar, provincija Manisa), grada u Lidiji (Lydiji), pokrajini u zapadnoj Maloj Aziji. Nadimak Lidija dobila je očito po rodnom kraju. Bavila se prodajom grimiza i proizvoda obojenih grimizom. Sveti Luka izvještava u Djelima apostolskim: „Kada dođe subota, iziđosmo izvan gradskih vrata k rijeci gdje smo držali da se nalazi bogomolja. Tu sjedosmo te počesmo govoriti skupljenim ženama. Među njima slušala nas neka žena imenom Lidija, prodavačica grimizne odjeće iz grada Tijatire; ona je priznavala pravoga Boga; Gospodin joj otvori srce tako da se prikloni Pavlovim riječima. Kad bi krštena ona i dom njezin, zamoli nas ovako: „Ako ste, dakle, stekli uvjerenje da sam prava vjernica Gospodnja, dođite u moju kuću i tu stanujte!“ I prisili nas na to.“ (Dj, 16:13-15). Lidija je vjerojatno bila imućna i slobodna žena, možda udovica jer je mogla ponuditi gostoprimstvo apostolu Pavlu i njegovim pratiteljima, Luki, Sili i Timoteju. Apostol Pavao prvi put je stupio u Europu oko 50. godine i započeo propovijedati u Filipima. Filipi (Filippoi) su antički grad sjeverozapadno od Kaválle u Grčkoj (istočna Makedonija). Pavao je godine 53. u Filipima osnovao prvu kršćansku općinu na europskom tlu. Kad je stigao u neki novi grad, Pavao je imao običaj posjetiti sinagogu kako bi najprije propovijedao Židovima i prozelitima (novim obraćenicima) koji se se tamo okupljali.

Prema nekim izvorima rimski zakon je zabranjivao Židovima ispovijedanje njihove vjere unutar granica Filipa. Stoga su Pavao i njegovi pratitelji u subotu pronašli mjesto izvan grada, pored rijeke Gangites, gdje su smatrali da se nalazi bogomolja. Tamo su zatekli samo žene, a jedna od njih bila je Lidija, po svemu sudeći uspješna, samostalna, emancipirana žena. Ona je priznavala pravoga Boga i prihvatila istinu pa je „krštena ona i dom njezin“. Pavao nije htio biti vjernicima na teret, a radosnu vijest je želio predati bez ikakve plaće i nadoknade. Lidija je pak pružanjem gostoprimstva u svojem domu željela dokazati i potvrditi svoju vjeru. U njezinoj kući vjerojatno se okupljala prva Crkva na europskom tlu. Filipljani su kasnije u nekoliko navrata slali Pavlu potrebne stvari i apostol im je bio zahvalan. Zacijelo je među njima važnu ulogu igrala i sveta Lidija, o čijoj daljnjoj sudbini nemamo podataka. Zaštitnica je bojadisača tkanina, ali je iznad svega trajni simbol vjere i gostoljubivosti, važan primjer značajne uloge žena i njihovog ravnopravnog položaja u povijesti i razvoju Crkve te putokaz za njihov status u suvremenom životu i djelovanju Crkve Kristove u modernim vremenima. Štuju je kao sveticu i katolici i pravoslavci i protestanti. Sretan imendan želimo svim našim Lidijama!

Sveta Lidija iz Tijatire

Slika: Sveta Lidija iz Tijatire

Sveta Lidija iz Tijatire

Slika: Sveta Lidija iz Tijatire

Sveta Lidija iz Tijatire

Slika: Sveta Lidija iz Tijatire

Sveta Lidija iz Tijatire

Slika: Sveta Lidija iz Tijatire

Sveta Lidija iz Tijatire

Slika: Sveta Lidija iz Tijatire

Sveta Lidija iz Tijatire

Slika: Sveta Lidija iz Tijatire

Sveta Lidija iz Tijatire

Slika: Sveta Lidija iz Tijatire

Sveta Lidija iz Tijatire

Slika: Sveta Lidija iz Tijatire

Sveta Lidija iz Tijatire

Slika: Sveta Lidija iz Tijatire

Sveta Lidija iz Tijatire

Slika: Sveta Lidija iz Tijatire

Sveta Lidija iz Tijatire

Slika: Sveta Lidija iz Tijatire

Sveta Lidija iz Tijatire

Slika: Sveta Lidija iz Tijatire

Svetac dana - Sveti Nikodem

Sveti Nikodem

Sveti Nikodem

Sveti Nikodem (grčki Nikódemos, latinski Nicodemus), Isusov sljedbenik, bio je ugledni i pobožni Židov, farizej i učitelj Mojsijevog zakona, član jeruzalemskog Velikog vijeća (Sinedrija). Spominje se na tri mjesta u Ivanovom evanđelju. Potajno se upoznao s Isusom i njegovim naukom. Poznat je njegov razgovor s Isusom o vjerskim pitanjima (Ivan, 3.1-21). Nije se usudio javno razgovarati s Isusom pa ga je potražio noću. Ljubazno je pristupio Isusu i rekao: „Rabbi, znamo da si od Boga došao kao učitelj, jer nitko ne može činiti čudesa koja ti činiš ako Bog nije s njim“. Isus mu je odgovorio: „Zaista, zaista, kažem ti, tko se odozgo ne rodi, taj ne može vidjeti kraljevstva Božjega!“ Nikodem se zbunio jer se kao i mnogi drugi Židovi nadao da će Isus uspostaviti zemaljsko kraljevstvo i osloboditi Židove od rimskih okupatora. Bilo mu je neobično da Isus govori o Božjem kraljevstvu. Isus mu je govorio o duhovnom preporođenju, a Nikodem nije razumio kako se netko može ponovno roditi, ako je star. Isus mu je to pobliže objasnio: „Zaista, zaista, kažem ti, tko se ne rodi od vode i Duha Svetoga, taj ne može ući u kraljevstvo nebesko. Što je rođeno od tijela, tijelo je; što je rođeno od Duha, duh je“. Prirodno rođenje nije dovoljno da čovjek postane dio Božjeg kraljevstva. Čovjek je istočnim grijehom izgubio pravo na vječni život pa se treba preporoditi vodom i Duhom Svetim. Voda predstavlja vanjsko posvećenje, a Duh Sveti daje unutarnje posvećenje. Rođeni od tijela žive za ovaj svijet, a tko se duhovno preporodi živi za Boga i vječni život. Nikodem i dalje nije sve shvaćao pa mu je Isus nastojao to pobliže pojasniti.

Usporedio je djelovanje Duha Svetoga s vjetrom. Djelovanje je nevidljivo i tajno, ali postoji. I u prirodi i u duhovnom svijetu postoje pojave koje su teško razumljive, ali postoje, bile razumljive ili ne. Isusovo svjedočanstvo je istinito, jer je on Sin Božji. Nikodem ga je pitao kako je moguć preporod po Duhu Svetomu. Isus se čudio pitanju, jer je Nikodem istaknuti izraelski učitelj pa bi trebao znati da Židovi uče kako mnogobošci prelaskom na židovsku vjeru postaju novi ljudi i dobivaju novu dušu. Isus će biti podignut na križu, umrijet će za ljude tako da nijedan od onih koji vjeruju u njega ne propadne. Kako je pogled na Mojsijevu mjedenu zmiju donio ozdravljenje, tako će duhovno ozdraviti svi koji vjeruju u raspetog Spasitelja. Čovjek se spašava preko krštenja, ako vjeruje što Isus uči i ako ga prizna za Spasitelja te ga nasljeduje svojim životom. Židovi su smatrali da će obećani Mesija doći kako bi osudio pogane i mnogobošce. Isus upozorava Nikodema da to nije tako: „Jer Bog nije poslao svoga Sina na svijet da sudi svijet, nego da se svijet spasi po njemu“. Tko vjeruje u Isusa i živi po vjeri bit će spašen i živjet će vječno nakon smrti, a tko ne vjeruje, već je osuđen „jer nije vjerovao u jedinorođenoga Sina Božjega“. Isus svakom daje slobodu da izabere svjetlost ili tamu, Božji zakon ili bezakonje. Grešan život smatra se najvećom zaprekom vjeri. Isus poručuje: „Svatko tko čini zlo mrzi svjetlo i ne dolazi k svjetlu, da se ne otkriju njegova djela. Onaj koji radi što je pošteno dolazi k svjetlu, da bi se oćitovalo da su njegova djela učinjena u Bogu“.

Nikodem se protivio Isusovom uhićenju. U Velikom vijeću branio je Isusa (Ivan 7.50-51). Tada je izjavio: „Osuđuje li naš Zakon nekoga ako se ne sasluša i ne dozna što je učinio?" Nikodem je došao na Kalvariju, nakon što je Isus umro na križu i pomogao prilikom njegovog ukopa (Ivan, 19.39-42). Donio je smjesu od oko sto litara (33 kg) smirne i aloja. Isusovo tijelo obvili su platnom i mirodijama. Nikodem i Josip iz Arimateje odnijeli su Isusovo tijelo do groba u pratnji njegove majke Marije, apostola Ivana i nekoliko žena. Oni su Isusovo tijelo položili u grobnicu. Nikodemu se pripisuje autorstvo apokrifnog Evanđelja, koje se sastoji od dvaju starokršćanskih spisa: Povijest nauka Pilatova (Acta Pilati) i Kristov silazak u podzemlje (Descensus Christi ad inferos) iz IV. stoljeća. Prema legendi, Nikodem je umro mučeničkom smrću za Krista Gospodina. Zaštitnik je radoznalih ljudi, a posvećena su mu mnoga umjetnička djela.

Sveti Nikodem

Slika: Sveti Nikodem

Sveti Nikodem

Slika: Sveti Nikodem

Sveti Nikodem

Slika: Sveti Nikodem

Sveti Nikodem

Slika: Sveti Nikodem

Sveti Nikodem

Slika: Sveti Nikodem

Sveti Nikodem

Slika: Sveti Nikodem

Sveti Nikodem

Slika: Sveti Nikodem

Sveti Nikodem

Slika: Sveti Nikodem

Sveti Nikodem

Slika: Sveti Nikodem

Sveti Nikodem

Slika: Sveti Nikodem

Sveti Nikodem

Slika: Sveti Nikodem

Sveti Nikodem

Slika: Sveti Nikodem

Sveti Nikodem

Slika: Sveti Nikodem

Sveti Nikodem

Slika: Sveti Nikodem

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani