Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - STUDENI

1Svi Sveti
1Sluga Božji Josip Lang
1Sveti Zygmunt Gorazdowski
2Dušni dan
2Sveti Just iz Trsta
3Sveti Hubert
3Sveti Martín de Porres
4Sveti Karlo Boromejski
4Sveti Malahija iz Armagha
4Blaženi Pavol Peter Gojdič
5Sveti Emerik
5Sveti Elizabeta i Zaharija
5Blaženi Serafin Kodić Glasnović i Anton Muzić
6Sveti Leonard
6Sveti Pavao Carigradski
6Sveti Willibrord
7Sveti Engelbert
7Blaženi Antonio Baldinucci
7Sveti Prosdocim
8Blaženi Ivan Duns Scot
8Sveti Adeodat
9Blaženi Gracija Kotorski
9Sveta Elizabeta od Presvetog Trojstva
10Sveti Leon Veliki
10Sveti Andrija Avellino
11Sveti Martin
11Blaženi Kamen Vičev i bugarski mučenici
12Sveti Jozafat
12Sveti Emilijan
12Sveti Astrik
13Sveti Stanislav Kostka
13Sveti Brcko
14Sveti Nikola Tavelić
14Sveti Ivan Trogirski
15Sveti Albert Veliki
15Sveti Josip Pignatelli
15Sveti Leopold Austrijski Pobožni
16Sveta Margareta Škotska
16Sveta Gertruda
17Sveta Elizabeta Ugarska
17Sveti Dionizije Aleksandrijski
17Sveti Roque González, Alfonso Rodríguez i Juan del Castillo
17Blažena Salomea Krakovska
18Sveta Rose Philippine Duchesne
18Blažena Karolina Kózka
18Sveti Noa
19Sveta Matilda von Hackeborn
19Sveti Rafael Kalinowski
19Sveti Obadija
19Sveti Faust Aleksandrijski
20Sveti Feliks de Valois
20Sveti Bernward iz Hildesheima
20Blažena Anna Kolesárová
21Prikazanje Blažene Djevice Marije i Gospa od Zdravlja
21Sveti Mauro Porečki
22Krist Kralj
22Sveta Cecilija
22Sveti Filemon, Apija i Arhip
23Sveti Klement
23Sveti Kolumban
23Sveti Spes
24Sveti vijetnamski mučenici
24Sveti Krševan
25Sveta Katarina
25Blažena Elizabeta iz Reutea
26Sveti Leonardo da Porto Maurizio
26Sveti Ivan Berchmans
26Blaženi Giacomo Alberione
27Sveti Virgilije
27Sveti Francesco Antonio Fasani
28Sveti Jakov Markijski
28Sveti Grgur III.
29Sveta Katarina Labouré
29Sveti Saturnin i Sizinije
30Sveti Andrija
30Sveti Silvestar Guzzolini

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Sveta Katarina

Sveta Katarina

Sveta Katarina

Današnja zaštitnica je sveta Katarina Aleksandrijska, djevica i mučenica, izuzetno omiljena svetica, iako o njezinom životu znamo malo i sve se uglavnom svodi na brojne legende. Kći guvernera, rodila se oko 282. u egipatskom gradu Aleksandriji. Za vrijeme vladavine cara Dioklecijana po svim rimskim provincijama bjesnili su strašni progoni, a naročito okrutni bili su oni u Egiptu. O egipatskim mučenicima nastale su kasnije mnoge legende, koje se nisu temeljile na povijesnim podacima već su uglavnom plod pobožne mašte. Takva je legenda i o mučeništvu svete Katarine, kršćanske djevojke na visokom položaju, iznimno lijepe i pametne. O njezinom mučeništvu koje je podnijela u Aleksandriji, pučka mašta stvorila je legendu s mnogim inačicama. Jedna od njih govori o caru Maksiminu Dali, koji je došao na vlast u rimskim afričkim provincijama i toliko se zaljubio u Katarinu da se zbog nje odlučio rastaviti od svoje žene. Mlada kršćanka najodlučnije se odbila udati za njega, a on ju je potom suočio s pedesetoricom filozofa, koji su je trebali uvjeriti kako Krist zbog svoje smrti na križu ne može biti Bog. Katarina, odlična govornica te vrsna poznavateljica filozofije i teologije, pridobila je na svoju stranu mudrace i oni su se obratili na kršćanstvo. Razjareni Maksimin ih je nakon mučenja pogubio, a potom je i Katarinu stavio na kotač s bodežima. Kad ga je ona dotaknula, taj se kotač raspao. Zatim su joj izvan grada odrubili glavu. Pogubljena je u Aleksandriji oko 307. Prema toj legendi anđeli su Katarinino tijelo prenijeli na goru Sinaj i tamo ga pokopali. Na tom mjestu podignut je kasnije glasoviti samostan svete Katarine.

Po drugoj, sličnoj legendi, Katarina je na kršćanstvo obratila ženu rimskog cara Maksencija, a nakon toga se priča poklapa s prethodnom, s jednako tragičnim krajem. Pobožnost prema svetoj Katarini posebno se razvila u srednjem vijeku, kada su joj posvećene brojne crkve i kapele u zapadnoj Europi. Sveta Ivana Orleanska, kojoj se često ukazivala, smatrala ju je svojom nebeskom savjetnicom. Jedna je od četrnaestero svetih pomoćnika. Zbog svoje učenosti i mudrosti proglašena je zaštitnicom knjižnica, knjižničara, učitelja, arhivista, znanstvenika, filozofa, propovjednika, teologa, odgojitelja, učenika, studenata, tajnica, stenografa i pisara, zbog govorničke vještine zaštitnicom pravnika, branitelja i odvjetnika, zbog načina kako je mučena zagovornicom obrtnika koji se u svom poslu susreću s kotačima i noževima (mlinari, kolari, lončari, prelci, brusači, mehaničari, strojari, tokari, klobučari, galanteristi), a pored toga i zagovornicom djevojaka, neudatih žena, dadilja, bolničarki, kitničarki i umirućih. Zaštitnica je mnogih biskupija, gradova, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Gornji grad, Domagović kod Jastrebarskog, Dubranec kod Velike Gorice, Nijemci, Cerić kod Nuštra, Gaj kod Lipika, Dapci kod Čazme, Nevinac kod Nove Rače, Samarica kod Ivanske, Krapina, Stubičke Toplice, Zagorska Sela, Sirova Katalena kod Đurđevca, Hlebine, Gornji Mihaljevec, Komarevo kod Siska, Brestača kod Novske, Divuša kod Dvora, Stružec kod Popovače, Kunići Ribnički kod Netretića, Josipdol, Lokve, Lindar kod Pazina, Selce kod Crikvenice, Novalja na Pagu, Vukšić kod Benkovca, Zemunik Donji, Novigrad zadarski, Gornji Gradac kod Ružića, Dubravice kod Skradina, Ljubitovica kod Segeta, Jajce, Kreševo, Grude, Ljubuški, Sot kod Šida, Šupljak kod Subotice).

Sretan imendan želimo svim našim dragim Katarinama, Katama, Katjama i Katicama!

Sveta Katarina u Domagoviću

Grad Jastrebarsko i Jastrebarski dekanat diče se kapelom svete Katarine u najglazbenijem naselju jaskanskog kraja Domagoviću (župa Petrovina). Kapela postoji od starine, najkasnije od 1686. Današnja kapela građena je krajem XIX. stoljeća. Posebno je značajan pozlaćeni oltar svete Katarine iz 1686, vrijedna ornamentika i kipovi. Oltar je rodnom Domagoviću darovao zagrebački biskup, pavlin Martin Borković (1597-1687). Maniristički tip oltara plošnog, širokog retabla s tri polja omeđena stupovima, u kojima se nalaze kipovi svetaca zaštitnika, ukrašen je floralnom ornamentikom te osobito raskošno rezbarenim krilima. Bočni oltari svetog Roka i svetog Florijana izrađeni su početkom XX. stoljeća. Današnji blagdan izvanredna je prigoda za hodočasnički pohod Domagoviću i kapeli svete Katarine.

Sveta Katarina

Slika: Sveta Katarina

Sveta Katarina

Slika: Sveta Katarina

Sveta Katarina

Slika: Sveta Katarina

Sveta Katarina

Slika: Sveta Katarina

Sveta Katarina

Slika: Sveta Katarina

Sveta Katarina

Slika: Sveta Katarina

Sveta Katarina-crkva u Domagoviću

Slika: Sveta Katarina-crkva u Domagoviću

Sveta Katarina-crkva na zagrebačkom Gornjem gradu

Slika: Sveta Katarina-crkva na zagrebačkom Gornjem gradu

Svetac dana - Blažena Elizabeta iz Reutea

Blažena Elizabeta iz Reutea

Blažena Elizabeta iz Reutea

Blažena Elizabeta iz Reutea (Elisabeth von Reute), poznata i kao „Dobra Beta“ („Gute Beth“) ili „Elisabetha Bona“, njemačka franjevačka trećoredica i mističarka, rođena je kao Elisabeth Achler 25. studenoga 1386. u Waldseeu (okrug Ravensburg, Baden-Württemberg). Kći siromašnog tkalca Hansa Achlera i njegove žene Anne, od malih nogu je odgajana u pobožnosti, a zbog svoje plemenitosti i blagosti već je u djetinjstvu prozvana „dobra Beta“. Od četrnaeste godine njezin duhovni vođa i ispovjednik bio je augustinac Konrad Kügelin (1367-1428), a sa sedamnaest godina postala je franjevačka trećoredica u novoosnovanom samostanu Reute, nedaleko njezinog rodnog grada. U samostanu se bavila kuhinjskim poslovima i dijelila siromasima milodare na samostanskim vratima. Bila je povezana s crkvenim obnoviteljskim duhom XV. stoljeća, a voljela je povučenost i samoću te nikada nije prelazila samostanski prag. Zbog toga su je i nazivali „rekluzom“, „zazidanom“. Mnoge sate provodila je u malom samostanskom vrtu, klečeći na kamenu i moleći. Gospodin joj je poslao teške životne kušnje, napade Zloga i netrpeljivost ostalih sestara, ali ona je svojom postojanom ljubavlju, strpljivošću i poniznošću dokazala svoju dobrotu. Napale su je i teške bolesti, a utjehu je nalazila u razmatranju muka Kristovih i u presvetom oltarskom sakramentu. Sveta euharistija bila je njezin život i njezina radost.
Znala je čitave sate promatrati presveti sakrament, a danima i noćima posjećivala je Spasitelja u svetohraništu. Posljednje tri godine života nije uzimala hranu i živjela je samo od svete pričesti. Znala je tajne srdaca i vidjela skrivenu budućnost. Bila je mističarka, vizionarka i stigmatičarka. U svojim ekstazama i vizijama prolazila je nebom, paklom i čistilištem. Prema predaji primala je pričest iz ruku Gospodina Isusa, a uz pet velikih rana Isusovih dobila je na glavi i sedam rana Isusove trnove krune. Te su rane krvarile petkom i u vrijeme korizme. U svojoj smrtnoj muci zamolila je da se čita Kristova muka, a na riječi „ i ispusti dušu“ otišla je u nebo i njezina duša, na današnji dan, njezin rođendan, 25. studenoga 1420. Dogodilo se to u samostanu u Reuteu, danas gradskom naselju njezinog rodnog Bad Waldseea. Od vjerničkog puka bila je ubrzo čašćena kao svetica i pripisuju joj se mnoga čudesa. Njezin ispovjednik, Konarad Kügelin, napisao je njezin životopis na latinskom jeziku. Papa Klement XIII. proglasio ju je blaženom 1766. Njezine relikvije počivaju u samostanskoj crkvi u Reuteu. Zazivaju je kod oluja, požara i rata. Zaštitnica je njemačke povijesne pokrajine Švapske (Schwaben), a štuju je naročito u Baden Württembergu, Bavarskoj, Tirolu i Švicarskoj.

Blažena Elizabeta iz Reutea

Slika: Blažena Elizabeta iz Reutea

Blažena Elizabeta iz Reutea

Slika: Blažena Elizabeta iz Reutea

Blažena Elizabeta iz Reutea

Slika: Blažena Elizabeta iz Reutea

Blažena Elizabeta iz Reutea

Slika: Blažena Elizabeta iz Reutea

Blažena Elizabeta iz Reutea

Slika: Blažena Elizabeta iz Reutea

Blažena Elizabeta iz Reutea

Slika: Blažena Elizabeta iz Reutea

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani