Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Blaženi Zoltán Meszlényi - 30. listopad

Blaženi Zoltán Meszlényi

Blaženi Zoltán Lajos Meszlényi, mađarski biskup i mučenik, rođen je 2. siječnja 1892. u Hatvanu (županija Heves, sjeverna Mađarska), kao drugo od petero djece učitelja Zoltána Meszlényija i njegove supruge Etel Burszky. Otac je radio kao učitelj u jednoj katoličkoj školi, a kasnije kao školski ravnatelj u Budimpešti. Zoltán se školovao u Rimavskoj Soboti (južna Slovačka) i Budimpešti, a maturirao 1909. na benediktinskoj gimnaziji u Ostrogonu (Esztergom, sjeverna Mađarska). Studirao je na papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, a boravio u njemačko-mađarskom zavodu Germanicum et Hungaricum. U srpnju 1912. doktorirao je filozofiju, 1913. teologiju, a zatim nastavio studirati kanonsko pravo. Studij je nakon izbijanja I. svjetskog rata nastavio i završio u Innsbrucku, gdje je 28. listopada 1915. zaređen za svećenika. Osim mađarskog jezika i dobrog poznavanja latinskog i grčkog, govorio je njemački, talijanski, francuski, engleski, španjolski i slovački jezik. Obavljao je službu župnog vikara u Komáromu (sjeverna Mađarska), gradu na južnoj obali Dunava. U Ostrogonu je od 1917. služio kao nadbiskupski ceremonijar, nadbiskupov tajnik, kancelar i ravnatelj bogoslovije, kanonik ostrogonskog prvostolnog kaptola, arhiđakon i ravnatelj državne ustanove za zaštitu djece. Školovanje siromašne djece pomagao je vlastitim novcem. Djelovao je kao profesor na Katoličkom sveučilištu Péter Pázmány. Bio je kronični srčani bolesnik, a imao je problema i sa štitnjačom.

Pomoćnim biskupom ostrogonskog nadbiskupa postao je 28. listopada 1937, a kao apostolski administrator upravljao dijelovima košičke i rožňavske biskupije koji su pripali Mađarskoj. Za vrijeme rata biskup Meszlényi upravljao je nadbiskupskim dobrima i u svemu nastojao olakšati život svojih radnika i namještenika. Komunističke vlasti uhitlie su 1948. najprije nadbiskupovog tajnika Andrása Zakara, a 26. prosinca 1948. i ostrogonskog nadbiskupa Józsefa Mindszentyija. Na čelu nadbiskupije našao se tada János Drahos, a nakon njegove smrti (15. lipnja 1950) Zoltán Meszlényi. Nije težio za tom čašću, ali ju je prihvatio jer drugog rješenja nije bilo. Bio je siguran da će odmah biti izložen otvorenom progonu. Uhićen je već 29. lipnja 1950. i odveden „u nepoznatom pravcu“. U kolovozu se doznalo da se biskup Meszlényi nalazi u zloglasnom logoru Kistarcsi (županija Pest, budimpeštansko metropolitansko područje). Zatvoren je u hladnu samicu bez prozora. Tamničari su ga izgladnjivali i vrijeđali, sadistički mučili i zlostavljali, udarali ga nogama i palicama. Svoje biskupsko geslo "fidenter ac fideliter-s vjerom i vjerno" održao je do kraja, te vjeru i vjernost Crkvi nikada nije pogazio. Njegovi mučitelji su ga zlostavljali dok od iscrpljenosti nije umro. Preminuo je 4. ožujka 1951. u Kistarcsi. Bio je već mrtav kad su njegove posmrtne ostatke dovezli u bolnicu. Od 22. lipnja 1966. posmrtni ostaci biskupa Meszlényija počivaju u ostrogonskoj bazilici. Papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim 31. listopada 2009, a svečanost beatifikacije u ostrogonskoj prvostolnoj bazilici predvodili su kardinal Angelo Amato i primas Mađarske nadbiskup Péter Erdő. Blaženi Zoltán Meszlényi zaštitnik je biskupa, Katoličke akcije, studenata, zatvorenika i Mađarske.