Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveti Krispin i Krispinijan - 29. studeni

Sveti Krispin i Krispinijan

Sveti Krispin i Krispinijan (Crispinus i Crispinianus, Crépin i Crépinien), mučenici, živjeli su i djelovali u 3. stoljeću. Potomci bogate i ugledne rimske obitelji, blizanci, bježali su za vladavine cara Dioklecijana pred progonima kršćana, a utočište su našli u naselju Augusta Suessionum (danas grad Soissons, departman Aisne, sjeverna Francuska). Djelovali su kao misionari na području Belgijske Galije (Gallia Belgica), starorimske provincije na području današnje Francuske i Belgije. Danju su propovijedali na ulicama, a noću izrađivali cipele. Svojom iskrenom pobožnošću, ljubavlju prema siromasima, preziranjem slave i zemaljskih stvari ostvarili su mnoga obraćenja. Guverner Belgijske Galije Rictiovarus, žestoki protivnik kršćanstva, dao ih je uhititi godine 286. Kako se Krispin i Krispinijan nisu željeli odreći svoje vjere u Krista Gospodina, podvrgnuti su groznim mukama. Nakon mučenja bačeni su u rijeku s mlinskim kamenjem na nogama, ali su i to preživjeli pa su im odrubljene glave. U Soissonsu, na mjestu gdje su pokopani, podignuta je u 6. stoljeću veličanstvena bazilika. Njihov grob ukrasio je glasoviti zlatar, sveti Eligije (Éloi), o kojem pišemo u prilogu od 1. prosinca. Dio njihovih relikvija prenesen je u Rim i pokopan u crkvi svetog Lovre, a neki dijelovi nalaze se u drugim crkvama diljem Europe (Osnabrück, Fulda).

Zaštitnici su postolara, kožara, rukavičara, čipkara, kožara, sedlara i tkalaca, te župa, crkava i mnogih naselja diljem svijeta. Crkva slavi svete Krispina i Krispinijana 25. listopada. Tog dana je 1415. vođena bitka kod Agincourta, ključni okršaj Francuza i Engleza u Stogodišnjem ratu, jedna od najvećih srednjovjekovnih viteških bitaka. Francuzi su imali šest puta više vojnika, ali nisu mogli zaustaviti engleske strijelce naoružane dugim lukovima, tako da su Englezi odnijeli veliku pobjedu. Agincourt (danas poznat kao Azincourt) nalazi se u sjevernoj Francuskoj, oko 60 kilometara od lučkog grada Calaisa. Engleski kralj Henrik V. poveo je tada svoje jedinice u bitku i izravno sudjelovao u borbama. Bitka kod Agincourta središnji je dio drame „Henrik V.“ (1599) Williama Shakespearea. U toj drami (IV. čin, II. prizor) ističe se znameniti govor naslovnog junaka, poznat kao „Govor na dan svetog Krispina“, kojim je taj svetac zauzeo istaknuto mjesto u svijetu književnosti. Svoje mjesto našao je i u svijetu glazbe jer u III. činu opere „Majstori pjevači“ Richarda Wagnera postolarski ceh na svečanosti za ivanjsku noć pjeva u čast svetom Krispinu.