Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveta Melanija Mlađa - 31. prosinac

Sveta Melanija Mlađa

Sveta Melanija Mlađa, rimska plemkinja, dobrotvorka i utemeljiteljica samostana, rođena je 383. u Rimu kao kći Ceionije Albine i uglednog senatora Valerija Publicole, sina svete Melanije Starije. Živjela je za vrijeme vladavine cara Honorija, sina Teodozija I. Protiv svoje volje morala se udati sa 14 godina, a njezin muž Valerije Pinian imao je 17 godina. Njihovo dvoje djece umrlo je ubrzo nakon rođenja. Melanija i Pinian odlučili su se potom za asketski život, a Melanija je oslobodila svoje robove, rasprodala posjede u Španjolskoj i Galiji i darovala zaradu siromasima, crkvama i samostanima. Prijatelji svetog Paulina iz Nole i Rufina iz Akvileje, Melanija i Pinian napustili su Rim 408. i dvije godine živjeli kao monasi u blizini Messine na Siciliji. Zatim su 410, u vrijeme najezde Vizigota, s Melanijinom majkom Albinom otputovali u Tagaste (Numidija, sjeverozapadna Afrika, danas Souk Ahras, Alžir), gdje su imali posjede i gdje su upoznali svetog Augustina. Svetom Augustinu podigli su dva samostana i crkvu, a pružili su podršku biskupu Alipiju.

Melanija i Pinian pohodili su tada i svetog biskupa Ćirila u Aleksandriji i samostane u Egiptu. Otputovali su 417. u Palestinu. Živjeli su kao pustinjaci na Maslinskoj gori kraj Jeruzalema, gdje je Melanija podigla veliki ženski samostan, u kojem je nekoliko godina bila poglavarica. Upoznala je tada svetog Jeronima, kojem je postala vjerna prijateljica i suradnica. Melanijina majka Albina preminula je 431, a suprug Pinian 432. Nakon Pinianove smrti Melanija je na Maslinskoj gori podigla muški samostan i crkvu, a svečano ih je otvorila carica Eudokija. Sveta Melanija Mlađa preminula je 31. prosinca 439. na Maslinskoj gori. Zaštitnica je prognanika, a zazivaju je kod smrtne opasnosti za djecu.

Njezina baka, sveta Melanija Starija ili Melanija Rimska, rođena je oko 342. u Rimu, a preminula je oko 410. u Jeruzalemu. Bila je rimska plemkinja, a nakon smrti svojeg supruga Valerija Maksima (imala je tada samo 21 godinu) hodočastila je u Egipat, putovala Palestinom i utemeljila samostan na Maslinskoj gori, kojem je bila poglavarica. Kad je nedugo prije godine 400. posjetila Rim, oduševila je svojim životom i razmišljanjima unuku Melaniju i podržala je u namjerama da krene njezinim tragovima (put u Egipat i Svetu zemlju).