Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveti Adalbert Praški - 23. travanj

Sveti Adalbert Praški

Sveti Adalbert Praški ili sveti Vojtjeh (češki Vojtěch, poljski Wojciech), češki biskup, benediktinac, misionar i mučenik, rođen je oko 956. u Libicama nad Cidlinou (okrug Nymburk, središnja Češka), kao Vojtěch, sin istočnočeškoga kneza Slavnika i njegove supruge Střezislave. Naobrazbu je stekao u katedralnoj školi u njemačkom gradu Magdeburgu (Sachsen-Anhalt), od 972. do 981, pod vodstvom nadbiskupa Adalberta, u čiju je čast na krizmi uzeo ime. Za svećenika je zaređen 981. Imenovan je 982. praškim nadbiskupom kao nasljednik biskupa Dětmara, a posvećen je 983. u Veroni (Veneto). Pokušao je praški puk odvratiti od poganskih običaja pokorničkim životom i ustrajnim radom. U Prag je ušao bosonog i živio vrlo strogo. Postio je, spavao na goloj zemlji i mnogo molio. Nakon mnogih teškoća i neuspjeha, uputio se 988. u Rim, gdje je s dopuštenjem pape Ivana XV. stupio u benediktinski samostan svetog Aleksija. Na papinu zapovijed vratio se 992. u Prag, a s monasima iz Rima osnovao je 993. benediktinski samostan u Břevnovu kraj Praga. Taj je samostan bio iznimno važan za razvoj slavenskoga bogoslužja. Zbog neprijateljskog okružja u Pragu, boravio je 994. i 995. kao misionar u Mađarskoj. Zatim se ponovno sklonio u rimski samostan svetog Aleksija. U pratnji svog prijatelja, cara Otona III, vratio se po nalogu pape Grgura V. u Češku.

Uz potporu poljskog kralja Boleslava Hrabroga krenuo je kao biskup Gniezna u misije među poganske Pruse. Tamo je na današnji dan, 23. travnja 997, podnio mučeničku smrt. Umorio ga je kopljem poganski svećenik, „smrtonosnim udarcem u glavu“. Dogodilo se to kod Trusa na jezeru Drużno (današnji grad Elbląg, varmijsko-mazursko vojvodstvo, sjeverna Poljska) ili kod Fischhausena (Primorsk) i Tenkittena (Beregovoje), u današnjoj ruskoj Kalinjingradskoj oblasti. Njegovo tijelo otkupio je poljski kralj Boleslav i pokopao ga u gradu Gnieznu (velikopoljsko vojvodstvo). Papa Silvestar II. proglasio ga je svetim već 999. Adalbertovi posmrtni ostaci preneseni su 1039. u katedralu svetog Vita u Pragu. Njegove relikvije čuvaju se danas u katedralama u Pragu i Gnieznu. Smatra se autorom najstarijih čeških i poljskih duhovnih pjesama. Prema predaji, kad se 992. vraćao iz Rima u Prag, boravio je u našem Senju. Zaštitnik je Češke, Poljske, Mađarske i Prusije te mnogih naselja, biskupija, župa, crkava i kapela diljem svijeta, pored ostalog u Bačkom Petrovcu i Bačkom Monoštoru.

Slika: Sveti Adalbert Praški

Slika: Sveti Adalbert Praški

Slika: Sveti Adalbert Praški

Slika: Sveti Adalbert Praški

Slika: Sveti Adalbert Praški

Slika: Sveti Adalbert Praški

Slika: Sveti Adalbert Praški

Slika: Sveti Adalbert Praški

Slika: Sveti Adalbert Praški

Slika: Sveti Adalbert Praški

Slika: Sveti Adalbert Praški

Slika: Sveti Adalbert Praški

Slika: Sveti Adalbert Praški-kapela u Bačkom Monoštoru

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani