Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveta Germaine Cousin - 16. lipanj

Sveta Germaine Cousin

Sveta Germaine Cousin, francuska pastirica, rođena je 1579. u Pibracu (departman Haute-Garonne, Midi-Pyrénées), malom selu kraj Toulousea, u južnoj Francuskoj, kao kći siromašnih seljaka, Laurenta Cousina i Marie Laroche. Majka joj umrla ubrzo nakon poroda, a otac se ponovno oženio. Maćeha je bila vrlo gruba prema Germaini. Germaine je bila slabašna i nježna, s usahnutom desnom rukom, a bolovala je od skrofula (oticanje vratnih žlijezda). Zbog tih tjelesnih nedostataka bila je u kući prezrena i progonjena. Kad je navršila devet godina, povjerili su joj čuvanje ovaca. Spavala je u staji, na lozi, ili na slamarici pod stepenicama. Hranili su je otpacima, tukli je ili polijevali vrelom vodom zbog stvarnih ili izmišljenih propusta. Na paši je svoj skromni obrok dijelila s ostalim pastiricama i pastirima, a često je hranu davala prosjacima. Osobito su je voljela mala djeca. Iako neuka, Germaine im je nadahnuto govorila o nebeskom Ocu, Spasitelju Isusu Kristu i Presvetoj Bogorodici. Svakodnevno je išla na svetu misu i upijala u sebe svaku Božju riječ. Često je morala napustiti svoje ovce kako bi stigla u crkvu, ali stado u njezinoj odsutnosti nikada nije pošlo u kvar niti su ga napali vukovi. Ona je tvrdila da ovce u to vrijeme čuva njezin anđeo čuvar. Germaine je svakodnevno molila krunicu, a na prvi zvuk zvona i pozdravljenja pala bi na koljena. Nazivali su je „malom bogomoljkom“, a ona je anđeoskom strpljivošću podnosila sva poniženja i ruganja.

O njezinom životu kolaju mnoge legende. Jednom zgodom je tako na putu prema crkvi prešla preko nabujale rijeke Courbet, koju nitko nije mogao pregaziti, a da pritom nije smočila svoje haljine. Kad joj je maćeha usred zime predbacila da je ukrala kruh i da ga skriva u pregači, Germaine je rastvorila pregaču, a iz nje su ispale svježe mirisave ruže. Tada su ukućani i susjedi počeli s njom postupati mnogo bolje, ali ona je i dalje živjela ponizno, skromno i spavala u staji. Jednog ljetnog jutra, godine 1601, pronašli su malu pastiricu mrtvu na njezinoj slamarici pod stubama obiteljske kuće. Pokopana je u župnoj crkvi u Pibracu, a na sprovod došlo cijelo selo. Kad su 1644. slučajno iskopali njezin lijes, pronašli su u njemu neraspadnuto tijelo. Izgledalo je kao da Germaine sniva. Njezine relikvije čuvaju se u crkvi svete Marije Magdalene u Pibracu. Pripisuju joj se mnoga čudesa i ozdravljenja. Papa Pio IX. proglasio ju je blaženom 7. svibnja 1854, a svetom 29. lipnja 1867. Zazivaju je kod gubitka roditelja i fizičkih boli, a zaštitnica je odbačenih ljudi, žrtava nasilja, bolesnika, siromaha, djece izložene nasilju, zapuštene mladeži, invalida, seoskih djevojaka, pastirica, krznara i fizioterapeuta.