SVECI MJESECA - RUJAN

1	Sveti Egidije
1	Sveti Lupus iz Sensa
1	Sveti Jošua
2	Sveti Salomon Leclercq
2	Blaženi mučenici rujanskih progona
2	Sveti Vilhelm iz Roskildea
3	Sveti Grgur Veliki
3	Sveti Marin
3	Blažena Laura Vicuna
4	Sveta Rozalija
4	Sveta Ruža iz Viterba
4	Sveti Mojsije
5	Sveta Majka Terezija
5	Sveti Lovro Giustiniani
5	Sveti Boris i Gleb
6	Sveti Zaharija
6	Sveta Bega
6	Sveti Liberat
7	Sveti Marko Križevčanin
7	Sveti Anastazije (Staš) Solinski
7	Blaženi Giovanni Battista Mazzucconi
8	Mala Gospa
8	Sveti Sergije I.
8	Sveti Adrijan i Natalija iz Nikomedije
9	Sveti Petar Claver
9	Blaženi Frédéric Ozanam
9	Blaženi Jacques Désiré Laval
10	Sveti Nikola iz Tolentina
10	Sveta Pulherija
10	Sveti Theodard iz Maastrichta
11	Sveti Ivan Gabrijel Perboyre
11	Sveti Pafnucije iz Tebe
11	Sveti Proto i Hijacint
12	Ime Marijino
12	Sveti Guido iz Anderlechta
12	Blaženi Stefan Wyszyński
13	Sveti Ivan Zlatousti
13	Sveti Amat
13	Sveti Tobija
14	Uzvišenje svetoga Križa
14	Sveta Notburga
14	Sluga Božji Ivo Peran
15	Gospa Žalosna
15	Sveta Katarina Genovska
15	Sveti Mirin
16	Sveti Kornelije i Ciprijan
16	Sveta Eufemija
16	Sveta Ljudmila
17	Sveti Robert Bellarmino
17	Sveta Hildegarda iz Bingena
17	Sveti Stanisław Papczyński
18	Sveti Josip iz Copertina
18	Sveti Ivan Macías
18	Sveti Eustorgije
19	Sveti Januarije
19	Sveta Emilija de Rodat
19	Sveti Teodor iz Canterburyja
20	Sveti Andrija Kim Taegon
20	Sveti Eustahije
20	Blažena Marija Terezija od svetog Josipa Tauscher
21	Sveti Matej
21	Sveti Jona, prorok
21	Blaženi Elías del Socorro Nieves
22	Sveti Toma iz Villanueve
22	Sveti Mauricije i mučenici iz tebanske legije
22	Sveti Emeram
23	Sveti Lino
23	Sveti Pio iz Pietrelcine
23	Sveta Tekla
24	Gospa od Otkupljenja
24	Sveti Gerard Sagredo
24	Sveti Pacifik
24	Sveti Terencije
24	Blaženi Anton Martin Slomšek
25	Sveti Nikola von Flüe
25	Sveti Vinko Strambi
25	Blaženi Vladislav iz Gielniowa
26	Sveti Kuzma i Damjan
26	Sveta Terezija Couderc
26	Sveti Pavao VI
27	Sveti Vinko Paulski
27	Sveti Elzear i blažena Delfina
27	Blaženi Lorenzo iz Ripafratte
28	Sveti Vjenceslav
28	Sveti Ivan od Dukle
28	Sveti Faust iz Rieza
29	Sveti Mihael, Gabrijel i Rafael
29	Sveti Lovro Ruiz iz Manile
29	Službenica Božja Marija Krucifiksa Kozulić
30	Sveti Jeronim
30	Sveti Honorije iz Canterburyja
30	Blaženi Titus Zeman

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Gospa Žalosna

Gospa Žalosna

Iako smo na pragu raskošne, raznobojne jeseni, kao da se i imenom današnjeg marijanskog blagdana s tugom opraštamo od dugog, toplog ljeta. Častimo Gospu Žalosnu ili Mariju od sedam žalosti (Mater dolorosa), a imendan slave naše Dolores i Tuge. Prisjećamo se sedam teških trenutaka Marijina života: Šimunovo proročanstvo u hramu da će joj „mač probosti dušu“, bijeg s djetetom Isusom u Egipat, traženje izgubljenog dječaka Isusa u hramu, susret s Isusom na križnom putu, boli dok su Isusa pribijali na križ, skidanje Isusa s križa („Pietà“), Isusov pogreb. Umjetnici prikazuju Mariju u suzama, sa sedam mačeva koji joj probadaju srce ili sedam medaljona s prizorima sedam žalosti oko njezinog lika. Pobožnost prema Gospinim žalostima ima svoj biblijski temelj u proroštvu starca Šimuna Mariji: »A tebi će samoj mač probosti dušu« (Lk 2, 35). Te riječi naviještaju Kristovu muku, a budući da nitko s Isusom nije tako blizak kao njegova Majka, nikoga kao nju neće potresti njegova muka.

O Marijinim žalostima počeli su u XIII. stoljeću pobožno razmišljati naročito redovnici serviti i potom su nastale mnoge bratovštine Gospinih žalosti. Servitima je Sveta Stolica 1667. dopustila posebnu svetkovinu u čast Gospe od sedam žalosti, taj je blagdan 1735. preuzelo čitavo španjolsko kraljevstvo, a papa Pio VII. proširio ga je 1814. na cijelu Crkvu. Gospi Žalosnoj posvećene su Slovačka, američka država Mississippi, talijanska pokrajina Molise, redovnička kongregacija Svetog Križa te mnoge pokrajine, naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Špansko, Vranov Dol kod Jastrebarskog, Križevci, Kloštar Podravski, Kalinovac, Veliko Trgovišće, Veternica kod Novog Golubovca, Ludbreg, Kotoriba, Otočac-Fortica, Mrkopalj, Murine kod Umaga, Susak, Tkon, Hrvace, Donji Vinjani kod Imotskog, Split-Kašjuni, Gornja Dubica kod Odžaka, Čardak kod Modriče, Mali Mošunj kod Viteza, Selenča kod Bača).

Slika: Gospa Žalosna

Slika: Gospa Žalosna-župna crkva u Kotoribi

Slika: Gospa Žalosna-župna crkva u Velikom Trgovišću

Svetac dana - Sveta Katarina Genovska

Sveta Katarina Genovska

Današnja sveta zaštitnica je i Katarina Genovska (Caterina Fieschi Adorno), talijanska mističarka i pokornica, zaštitnica bolesnika i siromaha. Kći genovskih plemenitaša, Giacoma Fieschija i Francesce de Negro, rođena je 5. travnja 1447. u Genovi kao najmlađa od petero djece. Njezin otac, nećak pape Inocenta IV, bio je i napuljski vicekralj. Obrazovana i inteligentna djevojka, Katarina je od djetinjstva željela postati redovnica, ali je obitelj nakon očeve smrti dogovorila 1463. njezinu udaju za mladog genovskog plemića, Giuliana Adorna. Bilo joj je tada tek 16 godina. Njezin muž bio je nevjeran, rasipan i nasilan čovjek, djece nisu imali pa je Katarina prvih pet godina braka bila vrlo nesretna. Idućih pet godina vodila je pak život ispunjen neprestanim zabavama i raznoraznim užicima. Nije ni u takvom načinu života nije pronašla ni sreću ni mir. U zdvojnom stanju, po zagovoru svetog Benedikta, a na nagovor svoje sestre, genovske redovnice, iskreno se ispovijedila. Doživjela je tada, 24. III. 1473, mistično iskustvo, ekstazu i viziju, u kojoj je spoznala puninu Božje ljubavi i strahotu vlastite grešnosti. Taj doživljaj označio je početak njezinog posvemašnjeg saveza s Kristom Gospodinom. Shvatila je tada neizmjernu Božju dobrotu.

Posvetila se potpuno bolesnicima u genovskoj bolnici (Ospedale di Pammatone), a nakon obraćenja pridružio joj se i suprug Giuliano. On je 1497. umro kao pokajnik, a Katarina je za vrijeme epidemija kuge u Genovi (1493. i 1501) neprestano bila na raspolaganju bolesnicima. I sama je oboljela od kuge, ali je čudesno ozdravila. “Madonna Caterinetta”, kako su je zvali, postala je i upraviteljica velike genovske bolnice. Franjevačka trećoredica, nakon obraćenja pričešćivala se svakodnevno (rijetkost za ono vrijeme), a za vrijeme došašća i korizme suzdržavala se 25 godina od svake hrane. U tom razdoblju živjela je samo od svete pričesti i ponekad pila malo slane vode. Od 1499. bila je duhovna sljedbenica svojeg ispovjednika, Don Cattanea Marabottija, koji joj je pomogao u opisivanju i tumačenju doživljenih vizija, a sastavio je i njezina „Sjećanja“. Glasovita su Katarinina djela „Dijalozi duše i tijela“ i „Rasprava o čistilištu“. Godine 1507. teško se razboljela, morala je smanjiti svoje poslove, ali je do kraja života ostala vrlo aktivna. Iscrpljena tjelesnim i duševnim naporima, Caterina je preminula u Genovi na današnji dan, 15. rujna 1510. Blaženom ju je proglasio 1675. papa Klement X, a svetom 1737. papa Klement XII. Zazivaju je kod bračne nevjere i raznih napasti, a zaštitnica je mladenki, udovica, bračnih parova bez djece, problematičnih brakova, osoba kojima se rugaju zbog vjere, žrtava preljuba i talijanskih bolnica.

Slika: Sveta Katarina Genovska

Svetac dana - Sveti Mirin

Sveti Mirin

Sveti Mirin (Mirren), poznat i kao Mirren od Benchora (današnji Bangor), Merinus, Merryn ili Meadhrán, irski redovnik i škotski misionar, rođen je oko 565. u Irskoj. Suvremenik svetog Kolumbe i učenik svetog Comgalla, bio je prior opatije Bangor u irskoj grofoviji Down (sjeveroistočna Irska). Bio je na glasu kao ljubazni domaćin brojnih posjetitelja i gostiju. O njemu kruže mnoge legende. Prema jednoj od njih, Mirin je pokušao obratiti jednog od irskih kraljeva, no ovaj ga nije htio pustiti na svoj dvor. Žena tog vladara trebala je tada roditi, a kad je njezin muž zabranio Mirinu pristup, najednom je osjetio teške trudiničke bolove koji su trajali tri dana i tri noći. Zamolio je Mirina za pomoć i nakon njegove molitve, bolovi su prestali. Tada je taj kralj dopustio Mirinu da naviješta evanđelje njegovim podanicima. Nakon toga se Mirin uputio kao misionar na zapad Škotske i tamo propovijedao Radosnu vijest. Rimljani su već napustili taj kraj i tamo je vladao jedan moćni lokalni poglavica. Njemu se Mirin svidio i on mu je dodijelio malo polje u blizini rijeke, u južnom dijelu grada.

Tamo je sveti Mirin osnovao opatiju Paisley i postao njezin prvi opat. Kasnije je na tom mjestu izgrađeno svetište svetog Mirina, odredište brojnih hodočašća. U mnogim poveljama i papinskim bulama sveti Mirin se spominje kao „slavni ispovijedalac“. U povelji kralja Jamesa IV. iz 1488, kojom je Paisley dobio status slobodnog grada, kao jedan od razloga spominje se „osobito štovanje prema slavnom ispovijedaocu, svetom Mirinu“. Opat Mirin preminuo je oko 620. u Paisleyju. U opatiji Paisley nalazi se kapela posvećena svetom Mirinu, a njegovo ime nosi i rimokatolička katedralna crkva u Paisleyju. Po njemu je nazvan poznati škotski nogometni klub St. Mirren iz Paisleyja, osnovan 1877, trostruki pobjednik škotskog Kupa. Sveti Mirin je zaštitnik grada Paisleyja (grofovija Renfrewshire, zapad središnje Škotske) i rimokatoličke biskupije Paisley, a njegovo ime nose škotske škole, ulice, otoci (Inchmurrin u jezeru Loch Lomond), farme i izvori. Naročito ga štuju škotski i irski vjernici.