SVECI MJESECA - RUJAN

DEKANAT

• Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

• Povijest župe
• Župa danas
• Župna crkva
• Župni ured
• Župna crkva - brošura
• O svetom Nikoli
• Svećenici iz našeg kraja
• Sestre milosrdnice
• Raspored svetih misa

ZAJEDNICE

• Zbor mladih
• Crkveni zbor
• Ministranti
• Župno ekonomsko vijeće
• Župno pastoralno vijeće
• Župni Caritas
• Obiteljska zajednica
• Liturgijska zajednica
• Zajednica mladih
• Ministrantska zajednica
• Duhovni kutak
• Misao dana
• Putnik
• Udruga svetog Vinka Paulskog
• Dječja grupa

LINKOVI

• Glas Koncila
• Veritas
• Zagrebačka nadbiskupija
• Hrvatski Caritas
• Hrvatska biskupska konferencija
• Hrvatski katolički radio
• Molitvenik

Svetac dana - Sveti Vjenceslav

Današnji sveti zaštinik u hrvatskim krajevima poznat je kao Vjenceslav ili Većeslav, a Česi svoga prvog sveca nazivaju Václav. Odvjetak obitelji Přemyslovića, rodio se oko 907. u Stochovu kraj Kladna. U kršćanskom duhu odgojila ga je baka, sveta Ludmila, a kneževski naslov stekao je 921. Isprva pod skrbništvom majke Drahomíre, oko 925. zavladao je samostalno i obnovio tradicionalne veze između Češke i Bavarske. Uzorni kršćanin i prijatelj siromaha, pravedni i revni vladar, u sebi je ujedinio dvije misionarske predaje, slavensku iz Velike Moravske i njemačku iz Regensburga te znatno pridonio pokrštavanju Čeha. Težio je duhovnom savršenstvu i redovničkom zvanju. Ubili su ga iz zasjede na putu prema crkvi poganski velikaši, pristaše njegovog mlađeg brata Boleslava I, na današnji dan, 28. rujna 935, u mjestu Stará Boleslav.
Njegova mučenička smrt opisana je u mnogim staroslavenskim i latinskim legendama. Posmrtni ostaci svetog Václava preneseni su u katedralu svetog Vida (Víta) u Pragu, koja je postala stjecište brojnih hodočasnika, a njegovo ime nosi i najljepši praški trg, Václavské náměstí. Njegovom zagovoru pripisuju se mnoga čuda, a njemu u čast ispjevana je u 19. stoljeću popularna engleska božićna pjesma „Good King Wenceslas”. Zaštitnik je Češke, češkog naroda, Praga, praške nadbiskupije, Moravske i pivara.

Slika: Sveti Vjenceslav

Slika: Sveti Vjenceslav

Slika: Sveti Vjenceslav

Slika: Sveti Vjenceslav

Slika: Sveti Vjenceslav

Slika: Sveti Vjenceslav

Svetac dana - Sveti Ivan od Dukle

Današnji sveti zaštitnik je i Ivan iz Dukle (Jan z Dukli), poljski franjevac bernardinac. Rođen je 1414. u Dukli, mjestu podno Karpata (danas Podkarpatsko vojvodstvo), u jugoistočnoj Poljskoj, na granici sa Slovačkom. Školovao se u rodnom mjestu, a kasnije u Krakówu. Kao mladić neko vrijeme je provodio pustinjački život. Oko 1434. stupio je u franjevački red u obližnjem gradu Krosnu. Od 1438. do 1440. bio je gvardijan franjevačkog samostana u Krosnu, a od 1444. u Lavovu (danas Ukrajina). Kao svećenik bio je na glasu kao sjajan propovjednik i ispovjednik ne samo u Poljskoj, nego i u Ukrajini, Moldaviji i Bjelorusiji. Uz sebe je stalno nosio pravila svetog Franje jer je nastojao slijediti njegove upute u nasljedovanju Krista Gospodina i služenju braći ljudima.

Pridružio se 1463. u Lavovu strožoj franjevačkoj opservantskoj grani, bernardincima, nazvanima tako po njihovom krakovskom samostanu, s crkvom posvećenom svetom Bernardinu Sienskom. Boravio je uglavnom u bernardinskim samostanima u Poznańu i Lavovu. Zalagao se za jedinstvo Kristove Crkve i priveo katoličkoj vjeri mnoge Rusine i Armence. Potkraj života je oslijepio, ali to nije smanjilo njegov apostolski žar. Često je molio novake da mu čitaju svetopisamske tekstove kao pripremu za njegove propovijedi. Umro je na glasu svetosti u Lavovu, 29. rujna 1484. Tijelo mu je 1945. preneseno najprije u Rzeszów, a 1974. u rodnu Duklu. Pripisuju mu se mnoga čudesa, pored ostalog i legendarna obrana Lavova godine 1648, pred tatarskom i kozačkom navalom, koju su predvodili čuveni tatarski vojskovođa Tuhaj-bej i zaporoški hetman Bogdan Hmjelnicki. O tim događajima piše prvi poljski i slavenski nobelovac, veliki Henryk Sienkiewicz, u svojem romanu „Ognjem i mačem”. Blaženim je Ivana iz Dukle 1733. proglasio papa Klement XII, a svetim 10. lipnja 1997. papa Ivan Pavao II, na misi u Krosnom, pred oko milijun vjernika. Zaštitnik je Poljske i Litve.

Slika: Sveti Ivan od Dukle

Slika: Sveti Ivan od Dukle

Slika: Sveti Ivan od Dukle

Slika: Sveti Ivan od Dukle

Slika: Sveti Ivan od Dukle

Slika: Sveti Ivan od Dukle

Svetac dana - Sveti Faust iz Rieza

Sveti Faust (Faustus, Fauste), francuski redovnik i svećenik, biskup u Riezu, rođen je oko 408. u Bretanji (po nekima u Engleskoj). U mladosti je proučavao govorništvo, filozofiju i pravo, ali se pod utjecajem pobožne majke opredijelo za duhovno zvanje. Stupio je oko 429. kao redovnik u samostan Lérins (otok Saint-Honorat, Azurna obala), gdje je zaređen za svećenika, a oko 433. postao opat, kao nasljednik svetog Maksima, koji je tada izabran za biskupa Rieza. Faust je bio na glasu kao izvrstan propovjednik i strogi asketa. Postao je 458. biskup Rieza u južnoj Galiji (danas departman Alpes-de-Haute-Provence, jugoistočna Francuska). Sudjelovao je 462. na saboru u Rimu. Kao biskup podržavao je redovnike i u svojoj biskupiji utemeljio mnoge samostane. Od 476. proveo je osam godina u progonstvu jer se protivio arijanizmu (u Francusku su ga donijeli Vizigoti), po kojem Krist nije suvječan i istobitan s Bogom Ocem.

Faust se u Riez vratio 484, nakon smrti vizigotskog kralja Eurika. Bio je moralni vođa francuskog svećenstva onog vremena, a u svojim propovijedima i spisima branio je nauk prema kojem je Duh Sveti, treća osoba Presvetog Trojstva, istobitan s Ocem i Sinom te je, poput njih, vječan. Faust je već prije toga raspravljao i sa svetim Augustinom oko delikatnog pitanja milosti i predodređenosti, a u tom pitanju podržavao je kasnije osuđene semipelagijanske zamisli, po kojima spasenje u dobroj mjeri ovisi i o naporu čovjekove slobodne volje. Svoju svetost Faust je zaslužio vjernim i bolnim svjedočenjem za Krista, kojeg je ljubio i služio mu svim srcem. Preminuo je oko 495.

Slika: Sveti Faust iz Rieza

Slika: Sveti Faust iz Rieza

Slika: Sveti Faust iz Rieza

Slika: Sveti Faust iz Rieza

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani