SVECI MJESECA - SIJEČANJ

1	Blažena Djevica Marija Bogorodica
1	Sveti Odilo
1	Sveti Josip Marija Tomasi
1	Sveti Fulgencije
2	Sveti Bazilije Veliki i Grgur Nazijanski
2	Sveti Makarije Aleksandrijski
2	Sveti Adalard
3	Presveto Ime Isusovo
3	Sveta Genoveva
3	Sveti Henok
4	Sveta Angela iz Foligna
4	Sveta Elizabeth Ann Seton
4	Sveta Zdislava
5	Sveti Gerlach
5	Sveti Ivan Nepomuk Neumann
5	Sveti Simeon Stilit Stariji
6	Bogojavljenje (Tri kralja)
6	Sveti Andrija Bessette
6	Sveta Rafaela Marija od Presvetoga Srca Isusova Porras y Ayllón
7	Krštenje Gospodinovo
7	Sveti Rajmund Penjafortski
7	Sveti Karlo iz Sezzea
7	Sveti Valentin iz Passaua
8	Gospa brze pomoći
8	Sveti Severin
8	Sveti Erhard iz Regensburga
8	Blažena Eurosia Fabris Barban
9	Sveti Adrian
9	Blažena Alix Le Clerc
9	Blaženi Józef Pawłowski i Kazimierz Grelewski
10	Sveti Agaton
10	Sveti Vilim iz Bourgesa
10	Sveta Nazaria Ignacia March Mesa
11	Sveti Higin
11	Sveti Teodozije
11	Sveti Tommaso iz Corija
12	Sveti Arkadije
12	Sveta Marguerite Bourgeoys
12	Sveta Tatjana Rimska
13	Sveti Hilarije
13	Sveti Agricije iz Triera
13	Sveti Knut
14	Sveti Feliks iz Nole
14	Blaženi Odorik iz Pordenonea
14	Sveti Remigije
14	Sveti Devasahayam Pillai
15	Sveta Anastazija (Stošija)
15	Sveti Pavao pustinjak
15	Sveti Habakuk
16	Sveti Marcel papa i mučenik
16	Sveti Fursa
16	Sveti Tozzo
17	Sveti Antun opat
17	Sveti Jenaro Sánchez y Delgadillo
17	Blaženi Peter To Rot
18	Sveta Margareta Ugarska
18	Sveti Romedije
18	Sveti Deikol
19	Sveti Henrik iz Uppsale
19	Sveti Josip Sebastijan Pelczar
19	Sveti Mario, Marta i sinovi
20	Sveti Fabijan i Sebastijan
20	Blaženi Cyprian Michael Iwene Tansi
20	Sveta Eustochia Calafato
21	Sveta Agneza
21	Sveti Publije
21	Sveti Meinrad
22	Sveti Vinko đakon i mučenik
22	Blaženi László Batthyány-Strattmann
22	Sveta Teodolinda
23	Sveti Vinko Pallotti
23	Sveta Emerencijana
23	Sveti Abel
24	Sveti Franjo Saleški
24	Blaženi ukrajinski mučenici iz Pratulina
24	Sveti Arno Salzburški
25	Obraćenje svetog Pavla
25	Sveti Ananija
25	Sveti Poppo
26	Sveti Timotej i Tit
26	Sveta Paula Rimska
26	Sveti José Gabriel del Rosario Brochero
27	Sveta Angela Merici
27	Blaženi Henrik Suso
27	Blaženi Jurgis Matulaitis-Matulevičius
28	Sveti Toma Akvinski
28	Blaženi Karlo Veliki
28	Sveta Devota
29	Sveti Gelazije II
29	Blaženi Julijan Maunoir
29	Blaženi Bronisław Markiewicz
30	Sveta Martina
30	Sveta Hijacinta Marescotti
30	Sveta Aldegunda
31	Sveti Ivan Bosco
31	Sveti Francesco Saverio Maria Bianchi
31	Blaženi Nicholas Bunkerd Kitbamrung

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Bazilije Veliki i Grgur Nazijanski

Sveti Bazilije Veliki i Grgur Nazijanski

Danas slavimo dvojicu svetih zaštitnika, Bazilija Velikog i Grgura Nazijanskog, koji su i za života bili nerazdvojni. Sveti Bazilije Veliki (Bazilije iz Cezareje ili Vasilije Veliki), biskup i crkveni naučitelj, rodio se kao sin uglednoga retora oko 330. u Cezareji (Kapadocija) i uz svojeg prijatelja Grgura Nazijanskog i svojeg brata Grgura Nisenskog pripada trojici velikih crkvenih otaca iz Kapadocije (Mala Azija, danas središnja Turska). Njegovi baka, djed, tri brata i sestra također se štuju kao sveci. Školovao se u Cezareji, Carigradu i Ateni. Sjajan govornik, najprije je podučavao retoriku, a nakon krštenja, godine 356, posvetio se asketskom životu. Prodao je sve što je imao, novac razdijelio i postao svećenik i redovnik-pustinjak. Od 370. biskup Cezareje, reformirao je liturgiju, pomagao siromasima, borio se protiv arijanizma i apolinarizma. Pisao je egzegetska, dogmatsko-polemička i asketska djela, a najpoznatija su mu pravila redovničkog života, kojima je utemeljio organizirano istočnjačko monaštvo. Osnovao je red bazilijanaca koji u samostanu žive zajedno i proučavaju Sveto pismo. Uredio je i liturgiju Istočne crkve. Za kasniji razvoj europske književne tradicije posebno je važno njegovo djelo „Govor mladićima o tome kako im može koristiti helenska književnost“, u kojem Bazilije smatra da je i kršćanima potrebna tradicionalna književna naobrazba. Napisao je i brojna značajna retorička djela, od kojih se ističe devet „Propovijedi o stvaranju svijeta u šest dana“. Jedan je od najvećih crkvenih autoriteta i najštovanijih svetaca Istoka, a svojim književnim radom pridonio je da se u kršćanstvu očuva helenska kultura. Preminuo je 1. siječnja 379. u Cezareji. Zaštitnik je Rusije, reformatora, redovnika, odgojitelja, egzorcista i upravnika bolnica.
Drugi današnji zaštitnik, sveti Grgur Nazijanski, zvan i Bogoslov, crkveni naučitelj, rodio se oko 329. u Arijanzu, selu nedaleko Nazijanza (jugozapadna Kapadocija), kao sin tamošnjeg biskupa. Učio je retoriku u Cezareji, Aleksandriji i u Ateni, gdje je studirao zajedno sa svojim zemljakom Bazilijem i Julijanom Apostatom. Učitelj govorništva, po povratku u domovinu, 361, krstio se, zaredio i pridružio se prijatelju Baziliju u pustinjačkom samostanu. Od 372. bio je biskup u Sasimi (Kapadocija), od 374, nakon očeve smrti, upravljao je biskupijom u Nazijanzu, ali se uskoro povukao u samostan. Jedan od najvažnijih teologa na općem saboru u Carigradu i u protuarijanskim borbama, izabran je 380. za carigradskog patrijarha. Tada je nastalo i njegovo najpoznatije djelo, pet „Govora“, u kojima je branio pravovjerni nauk o Svetom Trojstvu. Uskoro se zahvalio, vratio se u Nazijanz i u samoći se bavio književnim radom. Glasovit je po svojim stilistički dotjeranim govorima teološkog sadržaja, prožetim smjelim slikama i neočekivanim obratima (sačuvano ih je 45). Bizantinci su ga prozvali kršćanskim Demostenom. Pisao je pjesme i epigrame, a očuvano je oko 400 njegovih pjesama i zbirka od 243 pisma, malih stilističkih remek-djela. Utemeljitelj bizantske lirike, posebno je uspješan kao autor autobiografskih pjesama („O svome životu“) i lirskih himni. Znatno je utjecao i na teološko-filozofsku misao na Zapadu. Preminuo je 25. siječnja 389. u rodnom Arijanzu.

Slika: Sveti Bazilije

Slika: Sveti Grgur Nazijanski

Slika: Sveti Bazilije Veliki, Grgur Nazijanski i Grgur Nisenski

Svetac dana - Sveti Makarije Aleksandrijski

Sveti Makarije Aleksandrijski

Sveti Makarije Aleksandrijski ili Mlađi, egipatski pustinjak, rođen je oko godine 300. u Aleksandriji. Bio je glasoviti pekar i uspješni trgovac voćem, slatkišima i kolačima. Odrastao je u poganskoj obitelji, obratio se na kršćanstvo, napustio svoje poslove, u najboljoj muževnoj dobi ostavio sve svjetske užitke i godine 335. otišao u pustinju. Nastanio se kao monah i pustinjak u Tebaidi (Gornji Egipat). Neko vrijeme živio je u blizini svetog Antuna opata i sprijateljio se s njim. Proživio je 65 godina u siromaštvu i samozataji, a svoje dane provodio u radu, molitvi i strogom postu. U blizini svoje pustinjačke ćelije obrađivao je komadić zemlje kako bi preživio. Bio je pjesnik, liječnik i prijatelj divljih životinja. Krivovjerni arijanci protjerali su njega, njegovog imenjaka, svetog Makarija Starijeg ili Velikog, te mnoge druge monahe na jedan nilski otok, ali se nakon nekog vremena vratio u pustinju.

Uputio se 373. u Donji Egipat, bio zaređen za svećenika i živio u pustinjačkoj ćeliji, u zajednici s drugim monasima. Imao je proročki dar i pripisuju mu se mnoga čudesa. Izlagao se mnogim pokajničkim iskušenjima pa je tako šest mjeseci boravio u močvari, gdje su ga neprestano napadali neugodni afrički komarci. Kad se vratio među ostale monahe, jedva su ga prepoznali. Rijetko je sjedio pa je i košare od palminog lišća izrađivao stojećki. Čudesno je izliječio mnoge ljude i životinje, među njima i mladunče divlje svinje. Sastavio je redovnička pravila za samostan u Nitriji, koji je i nazvan po njemu, a neka od tih pravila primijenio je sveti Jeronim u svojem samostanu. O životu i djelovanju svetog Makarija kruže mnoge legende i predaje. Doživio je duboku starost i preminuo oko godine 400. Zaštitnik je slastičara, kuhara i pekara.

Slika: Sveti Makarije Aleksandrijski

Svetac dana - Sveti Adalard

Sveti Adalard

Sveti Adalard iz Corbiea (Adalhardus Corbeiensis, Adalhard, Adélard), benediktinski opat, rođen je oko 752. u Huiseu (općina Zingem, belgijska provincija Istočna Flandrija) kao sin grofa Bernarda i unuk franačkog vladara Karla Martela, utemeljitelja dinastije Karolinga. Njegov stric bio je franački kralj Pipin Mali, a bratić Karlo Veliki. Odrastao je na kraljevskom dvoru u Aachenu. Napustio je dvorski život i 772. postao redovnik u benediktinskoj opatiji Corbie (danas departman Somme, Pikardija, sjeverna Francuska). Pasionirani vrtlar, učenik glasovitog Alcuina iz Yorka, postao je oko 775. poglavarom opatije. Savjetnik, poslanik i dvorski kapelan Karla Velikog, od 780. kancelar njegovog sina Pipina, kralja Italije, bio je od 810. skrbnik Pipinovog maloljetnog sina Bernarda, koji je kasnije također postao vladarom Italije. Adalard je 817. prognan na otok Île de Noirmoutier (departman Vendée) zbog optužbe da je potpomagao Bernardovu pobunu protiv cara Ljudevita I. Pobožnog.

Uživao je u asketskom i kontemplativnom životu, ali je 821. pomilovan i imenovan carevim savjetnikom. Obogatio je samostansku knjižnicu i utemeljio mnoge bolnice, a s bratom Walom, svojim nasljednikom u opatiji Corbie, osnovao je 822. veliku benediktinsku opatiju Corvey ma rijeci Weseru u zapadnoj Njemačkoj (danas općina Höxter, Nordrhein-Westfalen). Preminuo je na glasu svetosti 2. siječnja 826. u opatiji Corbie. Pripisuju mu se mnoga čudesa, a prema predaji na njegovom su grobu ozdravljale gluhe, slijepe i sakate osobe. Adalardov životopis napisao je njegov učenik, sveti Pashazije Radbert (pišemo o njemu u prilogu od 26. travnja). Svetim ga je 1024. proglasio papa Ivan XIX. Zaštitnik je vrtlara, a zazivaju ga kod infekcija, groznice i tifusa. Njegove relikvije nalaze se u opatijskoj crkvi Saint-Pierre de Corbie. Svetom Adalardu posvećene su mnoge crkve i naselja u Francuskoj i uzduž donjeg toka rijeke Rajne.