SVECI MJESECA - KOLOVOZ

1	Sveti Alfonz Liguori
1	Sveti Petar Julijan Eymard
1	Sveti Petar Faber
2	Gospa od anđela
2	Sveti Euzebije iz Vercellija
2	Sluga Božji Aleksa Benigar
3	Blaženi Augustin Kažotić
3	Sveta Lidija iz Tijatire
3	Sveti Nikodem
4	Sveti Ivan Marija Vianney
4	Sveti Stjepan I
4	Sveti Luigi Scrosoppi
5	Gospa Snježna
5	Sveta Nona
5	Sveti Osvald
6	Preobraženje Gospodinovo
6	Sveti Hormizda
6	Sveti Kremet
7	Sveti Siksto II, papa i mučenik
7	Sveti Kajetan
7	Sveti Albert iz Trapanija
8	Sveti Dominik
8	Sveti Cirijak Rimski
8	Sveta Mary MacKillop
9	Sveta Terezija Benedikta od Križa
9	Sveti Emigdije
9	Sveta Marianne Cope
10	Sveti Lovro, đakon i mučenik
10	Blaženi Franciszek Drzewiecki
10	Sluga Božji Nikola Bijanković
11	Sveta Klara
11	Sveti John Henry Newman
11	Sveta Filomena
12	Blaženi Inocent XI.
12	Blaženi Karl Leisner
12	Blažena Carmen Elena Rendiles Martínez
13	Sveti Kasijan
13	Sveti Poncijan i Hipolit
13	Blaženi Marko iz Aviana
13	Sveta Radegunda
14	Sveti Maksimilijan Kolbe
14	Sveti Dominik Ibánez de Erquicia i Franjo Shoyemon
14	Sveti Antonio Primaldo i otrantski mučenici
15	Velika Gospa
15	Sveti Tarzicije
15	Sveti Alfred iz Hildesheima
16	Sveti Rok
16	Sveti Stjepan kralj
16	Sluga Božji Antun Mahnić
17	Sveti Hijacint
17	Sveta Klara iz Montefalca
17	Sveti Ivan Rilski
18	Sveta Jelena Križarica
18	Sveti Agapit
18	Sveti Alberto Hurtado Cruchaga
19	Sveti Ivan Eudes
19	Sveti Sebald
19	Sveti Ljudevit Anžuvinac
20	Sveti Bernard
20	Sveta Maria de Mattias
20	Sveti Samuel
21	Sveti Pio X.
21	Blaženi Aleksandar Haleški
21	Sveti Sidonije Apolinar
22	Blažena Djevica Marija Kraljica
22	Sveti Simforijan iz Autuna
22	Blaženi Bernard iz Offide
23	Sveta Ruža Limska
23	Sveti Filip Benizi
23	Sluga Božji Josip Stadler
24	Sveti Bartol
24	Blaženi Miroslav Bulešić
24	Blažena Veronica Antal
25	Sveti Ljudevit
25	Sveti Josip Calasanz
25	Sveti Thomas de Cantilupe
26	Sveti Aleksandar iz Bergama
26	Sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy
26	Sveti Melkisedek
26	Blaženi Ivan Pavao I
27	Sveta Monika
27	Sveta Emilija de Vialar
27	Sveti David Lewis
28	Sveti Augustin
28	Sveta María Micaela Desmaissières
28	Blažena Levkadija (Lavrentija) Harasimiv
29	Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja
29	Sveta Sabina Rimska
29	Blažena Bronislava
30	Sveta Margaret Ward
30	Blaženi Alfredo Ildefonso Schuster
30	Sveta Narcisa od Isusa
31	Sveti Rajmund Nonat
31	Sveti Josip iz Arimateje
31	Gospa od Suza

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Pio X.

Sveti Pio X.

Današnji sveti zaštitnik, papa Pio X., rođen je 2. lipnja 1835. kao Giuseppe Melchiorre Sarto u Rieseu kraj Trevisa, drugo od desetoro djece siromašnog postolara i poštara. Bogoslov u Padovi, svećenik (1858), kanonik i profesor dogmatske i moralne teologije u Trevisu (1875), biskup Mantove (1884), kardinal i patrijarh Venecije (1893), izabran je za papu 1903. Dokinuo je pravo veta pri izboru pape što su ga imale Španjolska, Francuska i Austrija, smanjio napetosti između Svete Stolice i talijanske države i dopustio talijanskim katolicima sudjelovanje u izborima i političkom životu. Mnogo je učinio u crkvenoj, duhovnoj i liturgijskoj obnovi, osnovao Biblijski institut u Rimu, reformirao i preuredio Rimsku kuriju, promicao kršćansku pouku i pobožnosti, zalagao se za svakodnevnu i ranu pričest (od sedme godine), ponovo uveo gregorijansko pjevanje, poticao jasne i jednostavne propovijedi, pomagao misije, objavio prvi Zbornik crkvenog prava. Marijanski papa, izraziti pastoralac, prijatelj i zaštitnik siromaha i radnika, preminuo je na današnji dan, 21. kolovoza 1914, duboko potresen izbijanjem prvog svjetskog rata. Papa Pio XII. proglasio ga je blaženim 1951., a svetim 1954. Zaštitnik je prvopričesnika, hodočasnika te mnogih biskupija i naselja po cijelom svijetu.

Slika: Sveti Pio X.

Svetac dana - Blaženi Aleksandar Haleški

Blaženi Aleksandar Haleški

Blaženi Aleksandar Haleški (Alexander of Hales, latinski Alexander Halensis ili Alensis), engleski skolastički filozof i teolog, rođen je između 1180. i 1186. u Halesu, grofovija Shropshire (danas Halesowen, West Midlands). Nakon školovanja u domovini (vjerojatno i u Oxfordu), studirao je u Parizu. Diplomirao je 1215. filozofiju, a 1221. teologiju. Jedan od začetnika franjevačke škole (Schola Fratrum Monorum), postao je 1220. profesor teologije na Pariškom sveučilištu. Boravio je neko vrijeme u Rimu i u Engleskoj, gdje je imenovan kanonikom crkve svetog Pavla u Londonu i arhiđakonom u Coventryju. Zatim se vratio u Pariz i ponovno preuzeo svoju profesorsku katedru. Sudjelovao je 1235. kao mirovni posrednik u pregovorima između Engleske i Francuske. U njegovom životu dogodio se 1236. ili 1237. neočekivani preokret. Ugledni, imućni profesor, na glasu zbog svoje učenosti i mudrosti, odrekao se svega i vođen svjetlom Božje milosti stupio u franjevački red. Taj ponizni i siromašni znanstvenik postao je tako prvi franjevac titular Katedre na Pariškom sveučilištu. Sudjelovao je početkom 1245. na Prvom saboru u Lyonu.

Poznavao je Aristotelovu filozofiju i njegove arapske komentare i prvi se njima služio. U metafizici slijedio je Anzelmov ontološki dokaz i smatrao da se razumom može dokazati Božja opstojnost. Napisao je mnoga značajna teološka djela („Exoticon“, „Sermones“, „Summa“). U djelu „Summa universae theologiae“, koje je dugo bilo temeljni skolastički priručnik, prvi je upotrijebio skolastičku metodu. Osim u teologiju, Aleksandar iz Halesa bio je dobro upućen u logiku i dijalektiku, a raspravljao je o teodicejskim, psihološkim i etičkim temama. Njegovu teološku misao slijedio je sveti Bonavantura (nazvao je Aleksandra svojim „ocem i učiteljem“) te mnogi drugi franjevački teolozi (Jean de La Rochelle, Odo Rigaldus, William iz Middletona, Richard Rufus iz Cornwalla) i značajni kršćanski mislioci. Nazvan je „Doctor irrefragabilis“ („Neoborivi doktor“), „Doctor doctorum“ („Doktor doktora“) i „Theologorum monarcha“ („Kralj teologa“). Preminuo je na današnji dan, 21. kolovoza 1245, u franjevačkom samostanu u Parizu, a franjevački martirologij spominje ga kao blaženika.

Slika: Blaženi Aleksandar Haleški

Slika: Blaženi Aleksandar Haleški (desno) i sveti Bonaventura

Svetac dana - Sveti Sidonije Apolinar

Sveti Sidonije Apolinar

Sveti Sidonije Apolinar (latinski Gaius Sollius Modestus Apollinaris Sidonius), rimski pisac, diplomat i biskup, rodio se 5. studenoga oko 430. u Lyonu (tada Lugdunum, Galija). Podrijetlom je bio iz ugledne galsko-rimske kršćanske obitelji. Njegov otac bio je prefekt Galije pod carem Valentijanom III, a djed Apolinar obnašao je dužnost pretorijanskog prefekta. Oko 452. Sidonije se oženio Papianillom, kćerkom cara Avita, s kojom je imao sina Apolinara i tri kćeri. Avit je 456. dao postaviti Sidonijev kip na Trajanovom forumu. Sidonije je imao brojne utjecajne prijatelje pa je bio jedna od najuglednijih osoba rimskog društvenog života u 5. stoljeću. Višekratno je boravio u Rimu i 468. postao rimskim prefektom. Oko 470. Sidonije je imenovan biskupom Clermonta (danas Clermont-Ferrand, Auvergne) u središnjoj Francuskoj. Sudjelovao je aktivno u obrani svojeg grada od Vizigota, koji su 474. zauzeli Clermont. Sidonije je utamničen, ali ga je vizigotski kralj Eurik oslobodio. Do smrti je obavljao svoju biskupsku dužnost, a naročito se trudio suzbiti širenje krivovjernog arijanstva.

Prijatelj siromaha i nevoljnika, zaštitnik crkava i samostana, bio je poznavatelj i poklonik klasične rimske književnosti. Autor je 24 većinom panegirične pjesme (Pjesme-Carmina), posvećene rimskim carevima, ispunjene učenim bilješkama, komentarima i mitološkim crticama, pisane u heksametru, elegijskim distisima i hendekasilabima. Kao biskup napisao je 147 pisama u 9 knjiga Pisama (Epistulae), u kojima se ugledao na Plinija Mlađeg i Simaha. Sidonijeva pisma daju uvid u društvene uvjete i stanje učenosti u Galiji, opisuju vile i život na selu te žale za sve manjim brojem poštovatelja književnosti. Pisma svjedoče i o njegovom kratkotrajnom zarobljeništvu kod Vizigota, a prikazuju Sidonija kao srdačnog čovjeka, sklonog ugodnom životu. Svojim opsežnim radom u stihovima i prozi imao je velik utjecaj u srednjem vijeku. Biskup Sidonije Apolinar preminuo je u kolovozu 486. u Clermontu.